Troškovi života u Njemačkoj su u 2023. značajno porasli drugu godinu zaredom – manje nego prethodne godine, ali još uvijek za velikih 5,9 posto, objavio je u utorak Savezni ured za statistiku, a prenijela je dpa.
Inflacija je u 2022. dosegnula 6,9 posto, što je rekordna stopa od ponovnog ujedinjenja Njemačke, a prošlogodišnja je, unatoč usporavanju rasta cijena na malo većim dijelom godine, odmah iza. “Inflacija je još uvijek vrlo jaka”, rekla je predsjednica Instituta Ruth Brand (Rut).
U prosincu je, nakon nekoliko mjeseci povlačenja, stopa inflacije ponovno porasla na 3,7 posto u 12 mjeseci, nakon što je u studenom pala na 3,2 posto, na najnižu vrijednost od lipnja 2021.
Ekonomisti su to očekivali, zbog izdašnih državnih subvencija za struju i grijanje koje su u prosincu 2022. oborile cijene. Tako su cijene energije u prosincu na godišnjoj razini porasle za 4,1 posto, nakon pada za 4,5 posto prethodnog mjeseca.
Prošlog je mjeseca stopa rasta cijena hrane u maloprodaji nastavila padati, na godišnjoj razini od 4,6 posto, nakon studenih 5,8 posto.
Ukupno gledajući, potrošačke su cijene u prosincu u odnosu na prethodni mjesec porasle za 0,1 posto.
Ove godine očekuje se daljnja stabilizacija cijena, ali će i dalje biti pritisaka u suprotnom smjeru.
Između ostalog, porez na CO2 povećava se s 30 na 45 eura po toni, a porez na dodanu vrijednost na hranu u restoranima vraća se na 19 posto, nakon pandemije smanjen na 7 posto.
Inflacija je pokazatelj rasta svih potrošačkih cijena, s tim da poskupljenje nekih artikala jače utječe na potrošače nego drugih – npr. energiju svi moraju kupovati, za razliku od namještaja.
Stopa inflacije pokazuje koliko povećanje cijena nagriza kupovnu moć novca, odnosno plaća.
Monetarne vlasti poput Europske središnje banke suzbijaju inflaciju povećanjem kamatnih stopa. Viša kamatna stopa poskupljuje kredite, a time i investicije, što hladi gospodarsku aktivnost, a posljedično smanjuje potražnju i u konačnici potiskuje cijene.
Fenix-magazin/SČ/dpa
