Inflacija je u Njemačkoj u 2021. godini dosegnula najvišu razinu od 1993. godine, odražavajući oporavak gospodarstva od pandemijske krize, pokazali su u srijedu podaci, a kompanije i potrošači mogu očekivati daljnja poskupljenja u novoj godini.
Inflacija je u Njemačkoj u 2021. godini u prosjeku iznosila 3,1 posto, što je njezina najviša razina u gotovo 30 godina, objavio je u srijedu Destatis.
U 2020., prvoj godini pandemije, cijene su gotovo stagnirale.
Glavni je razlog rasta cijena u prošloj godini niska poredbena osnovica u 2020., ponajprije zbog privremenog sniženja stope PDV-a i pada cijena energenata u razdoblju urušavanja potražnje zbog mjera suzbijanja zaraze covidom 19, objasnio je čelnik Destatisa Georg Thiel.
Tokom godine pojavili su se i dodatni problemi, zbog naglog oporavka potražnje od pandemijskog šoka koji je prouzročio poremećaje u nabavnim lancima, posebno u drugoj polovini godine.
Najviše su prošle godine poskupjeli energenti, za 10,4 posto, dvostruko snažnije nego u 2020., a u Destatisu, uz nisku poredbenu osnovicu u 2020., izdvajaju i naknade na emisiju ugljičnog dioksida, uvedene početkom godine.
Nova poskupljenja
Kompanije i potrošači trebali bi se pripremiti za daljnje povećanje cijena u 2022., pokazuje u srijedu objavljeno istraživanje njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Ifo.
Ifo-indeks očekivanja poslovnih čelnika o kretanju cijena tek je neznatno pao u prosincu, kliznuvši na 44,6 bodova, s rekordnih 44,9 bodova u studenome, objavio je Ifo.
Rezultat pokazuje da se velika većina anketiranih poslovnih čelnika sprema podići cijene i u iduća tri mjesca.
Vrlo visoke vrijednosti indeksa bilježe svi sektori gospodarstva, a najveća je u maloprodaji, gdje je dosegnula 60 bodova. Slijede veleprodaja s 57 bodova, proizvodnja s 55 bodova, te građevinarstvo sa 42 boda.
“Povećanja će se filtrirati prema potrošačkim cijenama”, kaže Timo Wollmershäuser, čelnik gospodarskih prognoza u Ifou.
“Tvrtke prebacuju povećane troškove energije i nabave intermedijarnih proizvoda i roba (na potrošače)”, dodaje Wollmershäuser.
Troškovi plaća ne bi pak trebali biti važan faktor u rastu cijena, ističu u ifo-u, unatoč učestalim upozorenjima da bi povećanje plaća radnicima zbog nestašice radne snage mogli odigrati istaknutu ulogu u rastu cijena.
“Trenutačno pregovori o plaćama ne naznačju spiralu plaća i cijena. Očekujemo da će kolektivnim pregovorima dogovorene plaće ove i iduće godine porasti za nešto manje od 2,5 posto, u skladu s prosjekom u godinama prije krize koju je izazvao koronavirus”, kaže Wollmershäuser.
Inflacija će po njegovim riječima oslabiti tijekom ove godine, ali polako.
“U narednim mjesecima stope inflacije i dalje će premašivati četiri posto i polako će se spustiti prema razini od dva posto krajem 2022. godine”, procjenjuje čelnik instituta, dodavši da trenutno u ovoj godini očekuju stopu inflacije od 3,5 posto.
Fenix-magazin/IM/Hina
