Pod neuglednom parcelom u samom središtu Berlina u četvrti Mitte skriveni su posljednji građevinski tragovi nekadašnjeg Hitlerovog centra moći. Na mjestu bivšeg Novog kancelarskog ureda Reicha još uvijek postoji bunker. Sada bi i ta relikvija mogla nestati, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Na tom mjestu, naime, planirana je izgradnja stanova i ureda. I planove ne kritiziraju samo čuvari spomenika.
“Rušenje jednog od posljednjih ostataka nacističkog centra moći danas je potpuno ludilo”, kaže Dietmar Arnold, predsjednik upravnog odbora udruge Berliner Unterwelten.
Politika protiv aktivista:
Berlinski senator za građevinarstvo, Christian Gaebler, protivi se očuvanju bunkera.
“Nećemo spriječiti izgradnju stanova kako bismo sačuvali bunker, koji bi tada mogao postati mjesto hodočašća”, rekao je Gaebler novinama B.Z.
Udruga smatra da je takav stav neshvatljiv.
„To je samo izgovor. Berlinski podzemni svijet godinama uspješno pokazuje kako se nositi s takvim objektima bez njihovog odmah rušenja“, objašnjava Arnold.
Za Berlin je rušenje posljednjeg autentičnog ostatka Nove kancelarije Reicha „izuzetno neugodno“, dodaje Arnold.
Iz perspektive berlinske državne agencije za zaštitu spomenika, bunker ima „sveobuhvatno povijesno i znanstveno značenje“, rekao je Sebastian Heber, voditelj odjela za arheološku zaštitu spomenika.
Bunker je posljednji građevinski ostatak Nove kancelarije Reicha iz vremena njezine izgradnje, a ujedno je i posljednji sačuvani predratni bunker bivše berlinske nacističke vladine četvrti.
Međutim, zbog naloga Senatskog odjela za urbani razvoj, gradnju i stanovanje, bunker nije proglašen spomenikom.
Svezno vijeće za zaštitu spomenika, stručno tijelo, prošle se godine založilo za provjeru stanja očuvanosti bunkera i njegov upis na popis spomenika.
„Novi Reichski kancelar bio je mjesto planiranja i početna točka Drugog svjetskog rata te simbolično predstavlja katastrofalan kraj nacističkog režima“, navodi se u preporuci tijela iz ožujka 2025.
Vijeće navodi da bunker ima važnu vrijednost kao povijesno svjedočanstvo. Važnost takvih objekata za buduće generacije porasla je posljednjih desetljeća.
Upravo u vrijeme digitalnih zlouporaba, nestanka posljednjih svjedoka vremena i djelomične relativizacije nacističkih zločina, očuvanje materijalnih i nedvosmislenih tragova čini se još važnijim.
Ideja za povijesnu izložbu
Sačuvano je još 1.200 četvornih metara kompleksa bunkera, a zidovi i strop debeli su po 1,70 metara, kaže Arnold. Čak se može graditi preko njih, bez rušenja.
Što ako se oko polovica bunkera sruši zbog izgradnje stanova i ureda?
„Ako se bunker prepolovi ili uništi bagerima, gubi se stabilnost. Tada nema smisla išta čuvati“, kritizira Arnold.
Zalaže se za postavljanje izložbe o kraju rata na tom mjestu i podsjeća na poznatu fotografiju kapitulacije generala Helmutha Weidlinga, kada je izašao iz bunkera 6. svibnja 1945.
Nova kancelarija Reicha bila je, prema Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu, monumentalna vladina i reprezentativna zgrada nacističkog režima, koju je Adolf Hitler podigao kao arhitektonski simbol svojih pretenzija.
Prema planovima Alberta Speera, zgrada u Fossstrasse gotovo je u potpunosti dovršena za oko 12 mjeseci, do siječnja 1939., jer su prethodno bili srušeni cijeli dijelovi ulice.
Ured je 1945. okupirala Crvena armija, a srušen je 1949.
Na tom prostoru trebala bi se izgraditi sedmerokatnica sa 66 stanova, kao i šesterokatnica s poslovnim prostorom, prema B.Z.
Ali to neće biti pristupačno stanovanje kakvo je Berlinu potrebno, rekao je Arnold.
Bunker je bio samo jedan od mnogih u bivšoj nacističkoj vladinoj četvrti oko Wilhelmstrasse.
Ovo nije “Führerov bunker”
Arnold naglašava da to nije poznati “Führerov bunker”, u kojem su Adolf Hitler i Eva Braun počinili samoubojstvo.
Taj bunker je dovršen u travnju 1944., a danas se na njegovom mjestu nalazi parkiralište.
Fenix-magazin/MMD/dpa
