Sa znanstvenog skupa “Sv. Jeronim u hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji” koji je organiziran u petak na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu poručeno je kako nema područja u hrvatskoj povijesti i suvremenosti u kojemu taj prevoditelj Biblije, polihistor, asketa i mistik nije ostavio svoj trag.
Skup je, kako je priopćeno, organiziran u povodu 1600. godišnjice svetčeve smrti, a cilj je bio na interdisciplinaran način iznova osvijetliti život i djelo duhovnoga velikana za kojega Vatroslav Jagić kaže da je “naš Dalmatin, on je dika, pošten´je i slava i svitla kruna harvackoga jezika”.
Dekan Fakulteta Pavo Barišić podsjetio je na značenje jubileja koji je fakultet prepoznao kao važan događaj pa je u tom znaku i uvodno predavanje u akademsku godinu za sve studente fakulteta održano 30. rujna, točno na 1600. spomendan smrti sv. Jeronima.
Napomenuo je kako je znanstveni skup središnja manifestacija u sklopu proslave Dana Fakulteta hrvatskih studija. Nema gotovo područja u hrvatskoj povijesti i suvremenosti u kojemu veliki prevoditelj Biblije, polihistor, asketa i mistik nije ostavio svoj duhovni trag, istaknuo je Barišić.
Vojni biskup mons. Jure Bogdan govorio je o hrvatskim svetojeronimskim ustanovama u Rimu, ocijenivši kako je Zavod sv. Jeronima ustanova bez koje se ne može pisati povijest hrvatskoga naroda.
U njemu se, napomenuo je, školuju hrvatski svećenici na studiju u Rimu – oni koji potječu s hrvatskoga prostora i kojima je hrvatski materinji jezik.
Profesorica Mirjana Matijević Sokol govorila je o Splitskom evangelijariju kako našoj najstarijoj knjizi. Radi se, naglasila je, o najstarijoj hrvatskoj knjizi pa je ona najčvršća veza sa sv. Jeronimom i njegovom Vulgatom. Upravo je spomenuti Evangelijarij iznimno važan i za kontekstualizaciju značenja sv. Jeronima, a zahvaljujući mons. Bogdanu Evangelijar došao je u ruke Svetome Ocu Papi, podsjetila je Matijević Sokol.
Prof. Slobodan Prosperov Novak s Akademije dramskih umjetnosti ocijenio je kako svetoga Jeronima treba prezentirati ne samo kao veliku osobu iz povijesti i teologije, nego i kao velikoga književnika. Naglasio je kako su njegova djela potrebna hrvatskome narodu.
Prof. Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu govorio je o Jeronimovoj osjetljivosti za prijateljstvo, istaknuvši kako se Jeronim nikada ne odriče prijatelja s kojima dijeli iste ideale života. Prijateljstvo je smatrao jednim od najvećih ljudskih dobara, rekao je.
Izlaganja će, kako se navodi, biti objavljena u zborniku radova, a znanstveni skup i zbornik trebali bi dati nove vrijedne spoznaje o svetom Jeronimu, njegovim djelima i nasljeđu te se približiti povijesnoj istini o mjestu njegova rođenja i ostalim crticama iz njegova života.
Fenix-magazin/MD/Hina
