Bračni par iz Bremena dužan je vratiti 33.000 eura socijalne naknade – građanski doplatak (Bürgergeld). Razlog: Godinama su živjeli u inozemstvu bez obavještavanja Centra za zapošljavanje.
Umirovljenici općenito mogu primati mirovinu u inozemstvu – bilo u Španjolskoj, Tajlandu ili Poljskoj.
Njemačko mirovinsko osiguranje (DRV) doznačuje novac čak i ako im je stalno prebivalište izvan Njemačke. Međutim, za primatelje građanskog doplatka vrijede drugačija pravila: Pravo isplate naknade prestaje čim netko ostane u inozemstvu duže vremena. Stoga jedan par sada mora vratiti 33.000 eura, pišu njemački mediji.
Naloženo vraćanje 33.000 eura
Prema presudi Socijalnog suda Donje Saske-Bremen (LSG), par iz Bremena primao je građanski doplatak nekoliko godina, iako su vjerojatno stalno boravili u inozemstvu. Centar za zapošljavanje stoga je tražio povrat otprilike 33.000 eura i optužio ih za davanje lažnih informacija i neprijavljivanje svojih boravaka.
Par se branio tvrdeći da su oduvijek putovali samo na kratka putovanja i da su nastavili živjeti u Bremenu. Nakon neuspješnog prigovora, žalili su se Socijalnom sudu u Bremenu, a potom i LSG-u – bez uspjeha.
Po mišljenju sudaca, par nije mogao vjerodostojno dokazati da su bili dostupni Centru za zapošljavanje. Prema pisanju njemačkih medija, par nije bio u takozvanom lokalnom i neposrednom području – tj. nisu bili dostupni za sastanke – barem između 2016. i 2018. To je značilo da nisu imali pravo na građanski doplatak.
Dokazi o manipuliranim putovnicama i kontradiktornim izjavama također su naveli sud da ne vjeruje informacijama koje su dali primatelji građanskog doplatka. Međutim, neki od zahtjeva za povrat novca odbačeni su jer se njihovo prebivalište u nekim ranijim mjesecima nije moglo jasno utvrditi, pišu njemački mediji.
Neovlašteni boravak u inozemstvu
“Pravo na građanski doplatak postoji samo ako su oni koji imaju pravo na naknade dostupni tržištu rada u kratkom roku”, rekla je stručnjakinja. Prema riječima stručnjakinje, dopušteni izostanci s mjesta prebivališta – poput godišnjih odmora – mogući su, ali općenito ograničeni na tri tjedna godišnje. Oni koji ostaju dulje ili putuju bez odobrenja općenito gube pravo na naknade.
U slučaju primatelja građanske naknade iz Bremena, ovaj prag nije samo bio prekoračen, već je godinama bio ignoriran.
Tek je provjera putovnice koju je izvršila policija prilikom ulaska u zračnu luku Bremen 2018. godine otkrila neslaganja: ulazni pečati dokumentirali su nekoliko godina boravka u inozemstvu. Kasnije je svjedok na sudu priznao da ga je par pokušao nagovoriti da da lažnu izjavu.
Dodatni dokazi uključivali su nenastanjen stan u Bremenu, brojne propuste u registraciji, suprugovu radničku iskaznicu u nigerijskoj prijevozničkoj tvrtki, suprugino članstvo u odvjetničkoj komori u Nigeriji i pohađanje škole djece u Lagosu.
Sud je utvrdio da je dokazano da su tužitelji “uporno” varali sustav.
Fenix-magazin/SČ