Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov pozitivno je u utorak ocijenio spremnost Aleksandra Vučića da posjeti mjesto stradanja Hrvata u Srbiji i oda im počast.
„Vjerujemo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću glede onoga što je rekao. I čekamo da se to dogodi negdje u Srijemu. Radi nevinih žrtava, pomirenja i budućnosti hrvatskosrpskih odnosa“, naveo je Žigmanov u izjavi medijima na hrvatskom u Vojvodini.
Ne možemo zaboraviti nevine žrtve građana hrvatske pripadnosti s teritorija Srijema 90–tih godina, istaknuo je, i dodao da bi Vučićeva gesta mogla „biti dobar početak da se uspostavi stalna praksa, i da se sjećanje na te nevine žrtve počne trajno njegovati“.
Žigmanov je rekao da je suočavanje s prošlošću u Srbiji dugo zatomljeno, „relativno dugo se o tome ne govori, ili smo pak bili svjedoci politika nijekanja“.
On je podsjetio kako su u Hrvatskoj na djelu značajni pomirbeni procesi te da je „vjerojatno na valu toga osnažena onda i spremnost predsjednika Vučića da na naš zahtjev, zamolbu, naša nastojanja odgovori pozitivno“.
„DSHV se kontinuirano od samih početaka protivi dosadašnjoj politici prešućivanja. Kada su u pitanju sjećanja na nevine žrtve, prvenstveno u Srijemu, inzistira da se načine spomen obilježja, i da se javnim gestama oda priznanje stradalima“, istaknuo je Žigmanov.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da nema nikakav problem s tim da posjeti mjesto stradanja Hrvata, ali da ne može slaviti “progon Srba u operaciji Oluji”.
“Nemam nikakav problem s tim da položim cvijet na bilo koje mjesto gdje su ubijeni Hrvati i to ću vrlo rado učiniti, jer je to civilizacijsko postignuće i normalno ponašanje. Ali, da se radujem progonu Srba s njihovih ognjišta, to ne mogu”, kazao je Vučić.
DSHV svakoga 6. svibnja podsjeća na stradavanje vojvođanskih uglavnom srijemskih Hrvata, kada je 1992. počeo njihov progon.
Ova stranka i neke nevladine udruge navode kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Od izbjeglih se do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.
U ovogodišnjem priopćenju DSHV-a napisano je da „pravosudna tijela u Republici Srbiji do sada nisu pokretala sudske postupke za počinjene zločine na području Vojvodine iz tog vremena: ne postoji niti jedno javno obilježje za žrtve, a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini, naime, sustavnim politikama prešućuju, na što ne smijemo pristati“.
Fenix-magazin/IM/Hina
