Ministar za ljudska i manjinska prava u srbijanskoj vladi Tomislav Žigmanov ocijenio je da ohrabrujuće poruke nedavnih susreta dužnosnika dviju država u Zagrebu daju nadu za početak rješavanja otvorenih pitanja, ali da su osim dobre volje za to potrebne i “iskrene namjere”.
On se također založio za to da uskoro dođe do novog susreta predstavnika dviju vlada.
Žigmanov je, u intervjuu beogradskoj “Politici” od petka, rekao da bi “relativno brzo” mogli uslijedi konkretni pomaci, počevši od najosjetljivijih pitanja koja se odnose na nasljeđa rata, i “općenito na povijest međusobnog ratovanja u 20. stoljeću”.
“Nestali, logoraši, komemorativne prakse, interpretacije ratova, preko pitanja granica, do položaja nacionalnih manjina”, pobrojao je Žigmanov, istaknuvši da je to već i navedeno u Subotičkoj deklaraciji iz lipnja 2016., koju su potpisali tadašnji premijeri dviju država Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović.
On je naznačio da bi, uz predstojeći uzvratni posjet Milorada Pupovca institucijama hrvatske zajednice u Srbiji, trebalo iskoristiti priliku i za novi susret predstavnika dviju vlada.
Krajem 2022. srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je objavio da je predsjednik Aleksandar Vučić zatražio da se, u kontaktima s čelnicima manjinskih zajednica u obje države, pokrene ‘odleđivanje’ odnosa Srbije i Hrvatske.
Uoči pravoslavnog Badnjeg dana predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, Pupovac i Žigmanov, potpisali su u Zagrebu Deklaraciju o suradnji, a na Badnji dan su u Zagrebu pored njih božićnu pogaču lomili hrvatski premijer Andrej Plenković, šefovi diplomacije Ivica Dačić i Goran Grlić Radman i patrijarh srpski Porfirije.
Žigmanov je rekao da, nakon pojedinačnih bilateralnih razgovora u Zagrebu, treba uslijediti institucionalni oblik komunikacije predstavnika dviju vlada na nižim razinama “zbog svestranijeg sagledavanja ukupnih prilika” i “skrininga za pojedina područja” kako bi se poduzele “operativne pripreme za naredne korake… postupno, od jednostavnijih do složenijih i to u relativno stalnoj dinamici”.
Iz perspektive Hrvata iz Srbije Žigmanov je istaknuo da, bez obzira na daljnji tijek međudržavnih odnosa, odnosi između dvije zajednica u obje zemlje trebaju biti “intenzivirani i obogaćivani”.
Po njegovim riječima, sam čin njegova izbora za ministra u vladi kao političkog predstavnika hrvatske zajednice, na prijedlog predsjednika Srpske napredne stranke i šefa države Aleksandra Vučića, “uvelike je promijenio dominantnu percepciju ovdašnjih Hrvata” koja se “počela mijenjati ka pozitivnom, što za izravnu posljedicu ima to da su ljudi postali relaksiraniji”.
Žigmanov je naglasio da će kao ministar biti u prilici donositi odluke “koje će za posljedicu imati i realno poboljšanje” društvenog položaja Hrvata, od veće zastupljenosti u javnoj upravi, preko rješavanja problema koji se odnose na komunalnu infrastrukturu i uvjeta života u mjestima u kojima žive Hrvati, pa do povećanja obujma i kvalitete ostvarivanja manjinskih prava.
“Drugim riječima, sada imamo priliku izravno doprinijeti osiguravanju perspektiva opstanka Hrvata u Vojvodini, to jest Republici Srbiji”, poručio je Žigmanov.
Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je u utorak da među Srbima i Hrvatima postoji “sindrom prevelike bliskosti, velikih sličnosti, ali ogromnih razlika, kompleksa i taštine” i pozvao da se to prevlada u interesu boljih srpsko-hrvatskih odnosa. Naš problem je što se, jezikom koji govorimo, previše dobro razumijemo, a da nije tako ne bismo znali što sve govorimo jedni o drugima, rekao je Dačić u emisiji “Takovska 10” Radiotelevizije Srbije, u kojoj je sudjelovao s Pupovcem i Žigmanovom.
“To je sindrom prevelike bliskosti, velikih sličnosti, ali ogromnih razlika, kompleksa i taštine. Prevladajmo to”, rekao je Dačić.
Fenix-magazin/MD/Hina
