Predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ohrabreni su porukama današnjeg sastanka premijera Hrvatske i Srbije na kojem se “odgovorno pristupilo” otvorenim pitanjima, rekao je u nedjelju predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Od jeseni 2022. ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao prvi predstavnik hrvatske manjine u nekoj vladi Srbije, Žigmanov je uz potpredsjednicu hrvatske vlade Anju Šimpragu prisustvovao sastanku premijera Andreja Plenković i njegove srbijanske kolegice Ane Brnabić.
“Svijest o osjetljivosti i potreba da se ista na pozitivan način razriješi otvorila je, čini mi se, novu nadu kada je u pitanju perspektiva hrvatsko-srpskih odnosa”, rekao je Žigmanov u izjavi za medije.
Kroz institucionalnu komunikaciju rješavane tih osjetljivih pitanja poput nestalih u Domovinskom ratu, na koncu će voditi pozitivnom ishodu, rekao je Žigmanov nakon Velike skupštine Srpskog narodnog vijeća u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.u izjavi za medije.
Ohrabreni smo “nedvosmislenom” porukom da će Hrvatska podupirati europski put Srbije, rekao je.
“Ovaj današnji susret zaključen je prihvaćanjem poziva premijera Republike Hrvatske da posjeti hrvatsku zajednicu sada u Republici Srbiji. To će biti u drugoj polovici lipnja gdje će, osim Hrvatskog nacionalnog vijeća kao krovne institucije u Srbiji, jedan od domaćina biti i predsjednica vlade”, najavio je Žigmanov.
Uzlazni trend komunikacije i suradnje između dviju država imat će za posljedicu “pozitivno razrješavanje svih otvorenih pitanja, stvaranje stabilnih odnosa između dviju država, a onda i dvaju naroda”, smatra Žigmanov.
Optimistične poruke poslala je i premijerka Brnabić kazavši u svom govoru kako se čini da su Srbija i Hrvatska, kojih su odnosi opterećeni brojnim pitanjima, ranama i nepovjerenjem, čini se uspjele napraviti dobar iskorak u ovoj godini.
Potaknut pitanjem novinara predstavnik hrvatske nacionalne manjine osvrnuo se i na pad broja Hrvata u Srbiji, zabilježen posljednjim popisom stanovništva.
Dio problema sigurno se odnosi i na činjenicu da su Hrvati u Republici Srbiji iznadprosječno stari, rekao je.
“Gotovo deset godina je prosječan Hrvat stariji od prosječnog građanina Republike Srbije. Neizvjesna je ekonomska situacija, naročito u područjima u kojima žive Hrvati. Isključeni su iz procesa donošenja odluka i utjecanja na odluke, napose u lokalnim zajednicama kada su u pitanju politike i mjere koje se tiču razvoja sredina u kojima Hrvati žive”, kazao je Žigmanov.
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“.
Fenix-magazin/MMD/Hina
