Hrvatice iz Latinske Amerike, okupljene u mrežu CroActivas, sastale su se u brazilskom gradu Sao Paulu gdje su razmijenile iskustva i nastavile povezivanje sa Hrvatskom / Foto: Hina
Hrvatice iz Latinske Amerike, okupljene u mrežu CroActivas, sastale su se u brazilskom gradu Sao Paulu gdje su razmijenile iskustva i nastavile povezivanje sa Hrvatskom / Foto: Hina

ŽENSKE PRIČE KOJE ČUVAJU HRVATSKI IDENTITET U LATINSKOJ AMERICI: CroActivas skuplja priče iseljenica za knjigu

CroActivas, mreža hrvatskih žena Latinske Amerike, prikuplja osobne priče iseljenica u tom dijelu svijeta od kojih će napraviti knjigu.

 

Kako bi prikupila što više zanimljivih sudbina otvorila je literarni natječaj, na koji se do 5. listopada mogu putem e-maila javiti svi koji imaju neku žensku priču.

“Tražimo ženske priče koje obuhvaćaju obiteljska sjećanja, hrvatsku tradiciju, imigrantske pripovijesti i sve što održava naš identitet živim“, izvijestio je CroActivas putem Instagrama.

Najzanimljivije, zajedno s fotografijama, bit će objavljene u knjizi u suradnji s argentinskom književnicom Dianom Arias. Ona je u svojim romanima “Imigrantske ljubavi“ i “Nepobjedive ljubavi“ prikupila emotivne priče o imigrantskim obiteljima u Argentini u 19. i 20. stoljeću, među kojima su i neke hrvatske.

CroActivas, mreža osnovana 2023. godine, ima oko 850 članica u zemljama od Meksika na sjeveru do Čilea na jugu. Javljaju joj se nove žene hrvatskog porijekla pa bilježi sve više nepoznatih priča iz vremena kada su zbog gospodarskih i političkih razloga Hrvati dolazili na obale Latinske Amerike.

Katarina Frezik Rožman, rođena u Osijeku, bila je djevojčica kada je kao izbjeglica nakon Drugog svjetskog rata krenula s roditeljima na daleki put. Ukrcana je na brod u Trstu koji ju je odveo do talijanske luke Genove.

“Tada smo se ukrcali na novi brod i plovili 34 dana prema Kolumbiji. Na otvorenom moru nas je zahvatila oluja“, prisjetila se tijekom okupljanja hrvatskih žena u toj južnoameričkoj zemlji.

“Bila sam jako mala pa se slabo sjećam svega, ali sjećam se kako smo prošli Panamski kanal. Bila je to pustolovina“, dodala je.

Stigavši u Kolumbiju krenuli su u grad Cali, a odande u glavni grad Bogotu. Ondje je počeo njihov novi život.

“Otac je nakon nekog vremena uspio kupiti imanje te je postao prvi uzgajivač jagoda u Kolumbiji”, ispričala je. Nakon očeve smrti ona je nastavila poslovanje s jagodama kojim se i danas bavi.

Adriana Cabezas Jurin nije upoznala svoju baku Mariju koja je također iz Hrvatske došla u Kolumbiju, gdje danas živi oko 2.500 hrvatskih potomaka.

“Raznježila sam se slušajući ove priče”, rekla je.

Ovaj mjesec su se i u Argentini te Urugvaju okupljale žene hrvatskog porijekla u tamošnjim udrugama.

CroActivas kaže da ih njihove priče ujedinjuju i jačaju kao zajednicu, a da sa susreta odlaze s osmijehom i emocijama.

Fenix-magazin/MMD/Hina

Povezano

DALIĆ ČESTITAO IGRAČIMA: Nikola Moro oduševio pozivom za paljenje svijeća za žrtve Vukovara
Strijelac dva pogotka za Njemacku Florian Wirtz / Foto: Hina
REZULTATI KVALIFIKACIJA ZA SP: Njemačka sa 6:0 deklasirala Slovačku, Nizozemska s 4:0 savladala Litvu
VATRENI U VELIKOM PREOKRETU SLAVILI U PODGORICI: Hrvatska srušila Crnu Goru i zaključila kvalifikacije bez poraza
POGLEDAJTE LISTU: Perišić upisao 150. nastup u dresu reprezentacije, Modrić sve bliže Messiju
KAKO PRAVILNO PROČITATI MIROVINSKI IZVOD: Ova tri podatka pokazuju koliko ćete novca primiti
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen / Foto: Anadolu
PRED POVIJESNU UTAKMICU S BiH: Austriju trese nogometomanija! Predsjednik Van der Bellen: “Ajmo dečki!”