Mnogi ljudi sanjaju o tome da skrate svoje radno vrijeme. No cijena toga je manja plaća. Ovdje saznajte kolika je razlika između punog i skraćenog radnog vremena – i koje su posljedice.
Koliko ćete zarađivati u skraćenom radnom vremenu ovisi o mnogim čimbenicima: o vrsti posla koji radite, industriji, poslodavcu, vašem položaju, pa čak i regiji u kojoj radite. Također, na neto iznos koji vam ostaje utječu porezi i doprinosi. Svi ti faktori zajedno određuju visinu vaših prihoda – pa tako i kada radite manje.
Važno je znati: tko prijeđe s punog na skraćeno radno vrijeme, zarađuje manje – ali to ne znači da će vam se neto plaća prepoloviti ako s 40 sati tjedno pređete na 20.
Za okvirnu procjenu korisni su prosječni podaci. Prema portalu stellenanzeigen.de, prosječna bruto plaća u Njemačkoj za rad na pola radnog vremena iznosi 30.153 eura godišnje. Početna plaća je 10.085 eura, a najviša iznosi 50.225 eura.
Kako izračunati plaću kod skraćenog radnog vremena?
Učinak skraćenog radnog vremena na vašu plaću možete provjeriti pomoću računala Ministarstva rada Savezne Republike Njemačke. On pokazuje kako se mijenja vaša neto plaća i kako poboljšati satnicu. Ipak, računalo služi samo kao orijentacija i ne uzima u obzir sve posebne slučajeve poput mini ili midi poslova.
Dobro je znati: vaš poslodavac vam ne smije sniziti satnicu – smije vam smanjiti samo ukupnu plaću u skladu sa smanjenjem sati. Isto vrijedi i za regres i božićnicu.
Koje su dodatne financijske posljedice rada na pola radnog vremena?
Logično, rad na pola radnog vremena znači manju zaradu. No u praksi se događa i da vam satnica proporcionalno padne – fenomen koji ekonomisti nazivaju „kazna za rad na pola radnog vremena“.
To se često događa jer osobe koje rade skraćeno dobivaju manje odgovorne poslove, rjeđe sudjeluju u edukacijama i rijetko dolaze do vodećih pozicija.
Manja plaća danas, manja mirovina sutra
Dugotrajni rad na pola radnog vremena smanjuje ne samo mjesečne prihode, nego i buduću mirovinu. Budući da žene češće od muškaraca uzimaju skraćeno radno vrijeme zbog obiteljskih obveza, one su osobito izložene riziku od siromaštva u starosti.
Povratak na puno radno vrijeme – nije zagarantiran
Tko naknadno poželi ponovno raditi puno radno vrijeme, može se neugodno iznenaditi: poslodavac nije dužan povećati broj sati. Tu se govori o „zamci skraćenog radnog vremena“.
Povratak je moguć jedino ako je pri prelasku na skraćeno radno vrijeme unaprijed definiran datum povratka. Taj model zove se „prijelazno skraćeno radno vrijeme“ (njem. Brückenteilzeit), ali vrijedi samo u tvrtkama koje imaju više od 45 zaposlenika.
Fenix-magazin/IK
