Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u srijedu da obavještajna služba njegove zemlje ima informacije o 155 kineskih državljana koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine, dok Peking opovrgava takve tvrdnje, javlja Hina.
Zelenskij je novinarima u Kijevu rekao da Rusija regrutira kineske državljane putem društvenih mreža te da kineski dužnosnici to znaju. Ukrajina, rekao je Zelenskij, pokušava utvrditi jesu li regruti dobili naputke iz Pekinga.
Peking je odbacio optužbe Kijeva da se veliki broj Kineza u ratu u Ukrajini bori na strani Rusije, tvrdeći da su te optužbe “neutemeljene”.
Zelenskij je u utorak izvijestio o zarobljavanju dvojice kineskih državljana koji su se u sastavu ruske vojske borili na istoku Ukrajine.
Optužio je Kinu da vojno potpomaže Rusiju koja je izvršila invaziju na njegovu zemlju u veljači 2022. i od Pekinga zatražio “objašnjenje”.
Kina, međutim, uzvraća da su te tvrdnje “potpuno neutemeljene”.
“Stajalište Kine o ukrajinskoj krizi je jasno i nedvosmisleno te je kao takvo priznato od strane međunarodne zajednice”, reagirao je u srijedu na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jiang.
Vezano uz zarobljavanje dvojice kineskih državljana, glasnogovornik je rekao da Kina upravo provjerava tu informaciju s ukrajinskom stranom.
Također je istaknuo da kineska vlada od svojih državljana traži da se “klone područja na kojima se odvija oružani sukob, da izbjegavaju biti umiješani u bilo koji oružani sukob te da posebice izbjegavaju sudjelovati u vojnim operacijama bilo koje strane”.
Lian Jiang smatra da bi Ukrajina trebala “cijeniti konstruktivnu ulogu Kine u pronalaženju političkog rješenja za ukrajinsku krizu”.
Kremlj je odbio uopće komentirati ukrajinske navode.
Zelenskij, međutim smatra, da je Kina, nakon Irana i Sjeverne Koreje, treća zemlja koja vojno pomaže Rusiji.
Iako Kina podržava teritorijalni integritet Ukrajine, nije osudila rusku invaziju na tu zemlju.
Štoviše, Peking Rusiji od invazije na Ukrajinu daje ne samo snažnu diplomatsku potporu već je putem trgovine energentima i potrošačke robe ekonomski spašava.
Fenix-magazin/MMD/Hina
