Prvi zapovjednik HVO-a obrane Mostara brigadir Petar Zelenika kazao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne na 31. obljetnicu Lipanjskih zora kako ga sukob unutar bošnjačke političke scene iz ratne 1992. godine podsjeća na 2023. godinu.
Objasnio je kako i tada kao i danas postoje dvije struje. Na jednoj strani je bio Ismet Hadžiosmanović koji je bio za suradnju s Hrvatima, a s druge strane oficiri JNA-a koji su tek u svibnju 1992. godine pristupili obrambenim snagama, a koje je predvodio Arif Pašalić. Naglasio je kako je prevladala Pašalićeva struja, a da je Hadžiosmanović bio maknut.
„Moram se vratiti na listopad 1992. kada je bila skupština SDA u Zenici. Na toj skupštini u programskoj najavi na govornicu je izašao Sefer (op. a. Halilović) rekavši ‘predsjedniče mi ne možemo spasiti Podrinje mi moramo na ovim prostorima tražiti mjesta za naš narod’ – to znači samo da treba poništiti Hrvate i tu nastaje glavni problem. Tada nastaje i zelena transverzala Zenica-Neum. Naši ljudi nisu puno ulazili u te analize i onda smo se vodili prema nekim pričama ili dokumentima koje su izlazile iz nečijeg pera i nisu se pratila stvarna događanja“, istaknuo je brigadir Zelenika.
Objasnio je i na koji način je izvršio zapovijedi dvojice predsjednika – HZHB-a Mate Bobana i Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. „Predsjednik Boban je izdao zapovijed o obrani grada, a i ratno Predsjedništvo BiH je u travnju 1992. godine HVO-u povjerilo obranu Mostara.“ Naveo je kako je Armija BiH u gradu osnovana tek u jesen 1992. godine, a da su do tada Hrvati i Bošnjaci u sklopu HVO-a zajednički branili Mostar.
Kazao je da nije bilo HVO-a, organizirane obrane i akcije Lipanjske zore nesrbi u Mostaru i cijeloj Hercegovini bi vjerojatno doživjeli sudbinu Vukovara, Srebrenice i sudbinu 114 civila iz masovne grobnice Uborak u istočnom dijelu Mostara gdje su srpske postrojbe pobile civile hrvatske i bošnjačke nacionalnosti koji su živjeli na okupiranom području.
Istaknuo je kako nema snimaka iz rata, dokumenata, arhiva te kaže kako to nije slučajno. „Kada se napravila Federacija 1996. nas koji smo tražili da se povijest izučava politika je optuživala. Sarajevo je preuzimalo ulogu vođe, ali na našu štetu to se i danas vidi.“
Ističe kako je napravljen Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, ali da je uz pomoć Hrvatske bilo dogovoreno da to bude nacionalni institut. „Dio dokumenta iz Haaškog suda je došao u Sarajevo, a dio će tek doći. U Mostar neće, jer nemamo nacionalni institut. Nekome je palo na pamet da nije dobro imati nacionalni institut i sada kako će to završiti ne znam. Smetao bi nekome vjerojatno što je pravio lažne podatke, izvješća i lažno optuživao ljude“, kazao je u emisiji brigadir Zelenika. Dodao je kako je 2009. godine Haaški sud donio zaključak da samo nacionalni instituti mogu preuzeti dokumentaciju.
Smatra kako je sramotno da branitelji, a koji su danas pripadnici OS BiH i koji trebaju u mirovinu idu s koeficijentom jedan te da onima koji su sudjelovali na Južnom bojištu Hrvatska nije priznala prava. „Uvijek sam bio zagovornik jedinstvene udruge hrvatskih branitelja i u njoj da se naprave kategorije poginuli, dragovoljac, ranjeni, sudionik i druge te bi onda jedno tijelo donosilo zakone, a ne ovoliko udruga, interesa, tajnika…“, poručio je brigadir Zelenika.
O ulozi generala Slobodana Praljka u obrani grada tijekom 1992. godine, o detaljima akcije Lipanjske zore, Kutiljerovom planu i uniji tri republike… više o svemu u videu emisije Kompas.
Fenix-magazin/MMD/RTVHB
