Dobrovoljno osigurane osobe u njemačkom sustavu javnog zdravstvenog osiguranja redovito moraju dokazivati svoje prihode kako bi zdravstveno osiguranje moglo izračunati visinu doprinosa.
U pojedinim slučajevima osiguravatelj može zatražiti čak i izvod s bankovnog računa, a odbijanje dostave potrebne dokumentacije može rezultirati obračunom najviše moguće mjesečne premije, koja u 2026. godini iznosi 1.226,44 eura za zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu.
Prihodi određuju visinu doprinosa
Visina doprinosa za dobrovoljno osigurane osobe u Njemačkoj određuje se prema njihovoj ekonomskoj sposobnosti, odnosno ukupnim prihodima. To proizlazi iz pravila o obračunu doprinosa za samoplatitelje koje je donio Savezni savez zakonskih zdravstvenih osiguravatelja (GKV-Spitzenverband).
Ako osiguranik ne dostavi dokaze da su njegovi prihodi niži od propisane gornje granice za obračun doprinosa, zdravstveno osiguranje ima pravo obračunati maksimalni doprinos.
Obiteljski osigurani članovi izuzeti su od ove obveze jer za njih ne postoje zasebni doprinosi.
Povezane vijesti: OD 10 DO 30 EURA?: Putovanja iz Njemačke u inozemstvo – Što pokriva međunarodno zdravstveno osiguranje?
Koja četiri dokumenta najčešće traži zdravstveno osiguranje?
Za dokazivanje prihoda najčešće su potrebni sljedeći dokumenti:
- Porezno rješenje – služi kao dokaz prihoda od samostalne djelatnosti te prihoda od najma i zakupa.
- Potvrda o plaći – dostavljaju je zaposlene osobe kao dokaz redovitih primanja.
- Dokumentacija o otpremnini – ako je osoba primila otpremninu, potrebno je priložiti ugovor ili sporazum kojim je isplata uređena.
- Rješenje o mirovini ili izvod s računa – za umirovljenike je dovoljan aktualni dokument o isplati mirovine ili bankovni izvod na kojem je vidljiva redovita uplata.
Kada zdravstveno osiguranje smije tražiti izvod s računa?
Pravo zdravstvenog osiguranja da zatraži dodatne dokaze temelji se na njemačkom Socijalnom zakoniku. Međutim, osiguravatelj ne može proizvoljno zahtijevati bilo koji dokument.
Ako je osiguranik već dostavio porezno rješenje koje sadrži sve potrebne podatke o prihodima, zdravstveno osiguranje mora obrazložiti zašto taj dokument nije dovoljan i zašto traži dodatnu dokumentaciju, poput bankovnog izvoda.
Kod mirovina je situacija drukčija jer pravila izričito navode da se kao dokaz može koristiti upravo izvod s računa na kojem je vidljiva isplata mirovine.
Nedostavljanje dokaza može skupo stajati
Posljedice odbijanja dostave traženih dokumenata mogu biti vrlo ozbiljne.
Primjerice, samostalni obrtnik koji mjesečno ostvaruje dobit od 2.400 eura, uz prosječne stope doprinosa za zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu, plaća oko 506,40 eura mjesečno.
Ako ne dostavi tražene dokaze o prihodima, zdravstveno osiguranje pretpostavit će da ostvaruje prihod do maksimalne osnovice za obračun doprinosa od 5.812,50 eura mjesečno te će mu obračunati 1.226,44 eura doprinosa.
To znači čak 720 eura veći mjesečni trošak.
Što smijete prekriti na izvodu?
Osiguranici imaju pravo zaštititi podatke koji nisu važni za obračun doprinosa. Primjerice, moguće je zacrniti informacije koje nemaju veze s visinom prihoda.
S druge strane, dokument mora sadržavati ključne podatke koji omogućuju utvrđivanje prihoda. Kod poreznog rješenja moraju biti vidljivi identitet poreznog obveznika, porezna godina i vrste prihoda koje je utvrdila porezna uprava. Ako su upravo ti podaci prekriveni, zdravstveno osiguranje može zaključiti da dokaz nije valjan.
Kontrola prihoda provodi se najmanje jednom godišnje
Dobrovoljno osigurane osobe dužne su redovito prijavljivati promjene svojih prihoda. Prema pravilima GKV-Spitzenverbanda, zdravstvena osiguranja najkasnije jednom godišnje provjeravaju jesu li se financijske okolnosti osiguranika promijenile.
Stručnjaci savjetuju da, ako zdravstveno osiguranje zatraži dodatne dokumente, osiguranik pisanim putem zatraži obrazloženje koje su informacije doista potrebne za obračun doprinosa. Na taj način može zaštititi svoju privatnost, ali i izbjeći obračun najviše moguće mjesečne premije.
