Otprilike jedna od pet osoba s najmanje 45 godina staža u Njemačkoj prima mirovinu manju od 1,200 eura. To pokazuje odgovor savezne vlade Sahri Wagenknecht, čelnici stranke BSW nazvane po njoj, koji je dostupan njemačkoj tiskovnoj agenciji u Berlinu.
Na kraju prošle godine mirovinu manju od 1.200 eura mjesečno primalo je preko milijun korisnika starosnih mirovina koji imaju najmanje 45 godina staža osiguranja. Wagenknecht koristi brojke kako bi osudila “loši” mirovinski sustav.
Njemački mediji navode nekoliko razloga zbog kojih stanovnici Njemačke imaju niže mirovine. S jedne strane, mnogi samozaposleni, državni službenici ili domaćice ostvaruju i zakonsku starosnu mirovinu jer su u nekom trenutku života najmanje pet godina uplaćivali doprinose za mirovinsko osiguranje.
Mnoge žene na Zapadu iz obavijesti o mirovini jasno primjećuju da su uzimale dulje stanke između poslova, radile više honorarno i primale niske plaće, navode njemački mediji.
Ministarstvo rada: Visina mirovine nije jednaka prihodima kućanstva
Ministarstvo rada u svom odgovoru Wagenknecht također naglašava da se iznos mirovine ne može koristiti za utvrđivanje ukupne razine primanja. Mnogi stariji imaju i dodatne prihode. Ministarstvo se osvrće i na kontekst kućanstva, odnosno slučajeve većinom ženskih partnera s malom mirovinom, ali adekvatnom cjelokupnom situacijom.
Postoje jasne razlike između Istoka i Zapada kada su u pitanju mirovine: u istočnonjemačkim saveznim zemljama udio ljudi koji su posebno dugo osigurani i imaju malu mirovinu veći je nego na Zapadu.
U Brandenburgu oko 71.000 osoba nakon 45 godina prima mirovinu manju od 1.200 eura, dok 212.000 tih umirovljenika koji su posebno dugo osigurani prima mirovinu veću od toga.
U Saskoj je omjer 145.000 prema 363.000.
U Tiringiji je 74.000 s nižim mirovinama, a 189.000 s višim mirovinama.
Prosječna mirovina iznosi 1.604 eura
Wagenknecht je pitala i za prosječnu mirovinu nakon najmanje 45 godina osiguranja – odgovor: 1.604 eura u cijeloj zemlji. Na zapadu je – od prosinca 2023. – 1.663 eura, na istoku 1.471 euro. Predvođene Hamburgom sa 1.721 i Sjevernom Rajnom-Vestfalijom sa 1.709 eura, sve zapadne njemačke zemlje i Berlin su iznad 1.600 eura.
Tu spadaju: Brandenburg (1.500 eura), Saska (1.458), Mecklenburg-Zapadno Pomorje (1.455), Saska-Anhalt (1.452 eura) i, na dnu, Tiringija (1.437 eura) – istočne njemačke države. Međutim, Wagenknecht je pitala o mirovinama nakon najmanje 45 godina. Prosječne mirovine su drugačije: veće su na Istoku nego na Zapadu – jer ovdje su mnogi ljudi duže radili, posebno žene.
“1.604 eura prosječne mirovine nakon najmanje 45 godina rada – ova vrijednost pokazuje koliko je loš njemački sustav mirovinskog osiguranja”, rekla je Wagenknecht za dpa. “Činjenica da svaki peti umirovljenik nakon 45 godina rada prima manje od 1.200 eura mirovine je politički skandal.”
Wagenknecht traži da Njemačka slijedi primjer susjedne zemlje – Austrije. Ondje je prosječna mirovina za one s dugogodišnjim osiguranjem 800 eura viša.
Za razliku od Njemačke, u Austriji gotovo svi zaposleni uplaćuju u zakonski mirovinski fond, uključujući i državne službenike.
I porezna subvencija za mirovine i stope doprinosa čak su više nego u Njemačkoj, i to znatno. U Austriji mirovinu dobivate tek nakon 15 godina rada. Zbog toga su i prosječne mirovine veće. Stopa doprinosa viša je u Austriji nego u Njemačkoj. Poslodavac uplaćuje više od radnika i raspodjela nije ravnomjerna.
Stručnjaci već godinama savjetuju da se umirovljenici ne oslanjaju isključivo na zakonsku mirovinu i da se osiguraju privatne dodatne izvore novca.
Fenix-magazin/SČ
