Kako bi se uhvatila u koštac s nedostatkom radne snage, Njemačka želi potaknuti talente iz inozemstva da se presele u zemlju uvođenjem sustava useljavanja koji se temelji na bodovima. Evo što stranci trebaju znati o promjenama.
Sustav na temelju bodova je model useljavanja u kojem stranci moraju postići više od određenog praga bodova kako bi dobili boravišnu ili radnu dozvolu u nekoj zemlji. Točan sustav bodovanja postavlja vlada, ali može uključivati čimbenike kao što su jezične vještine, obiteljske veze sa zemljom, specifične kvalifikacije ili vještine vezane uz posao ili iznos novca na bankovnom računu.
Sustavi temeljeni na bodovima također su poznati kao “sustavi temeljeni na zaslugama”, jer se obično stavlja prilično velik naglasak na ono što zemlji možete ponuditi u smislu obrazovanja ili vještina.
Model je prvi put uveden u Kanadi davne 1967. godine kada je ta zemlja pokušala preći preko sustava utemeljenog na rasi i nacionalnosti na onaj koji je favorizirao tečnost jezika, mlade i obrazovno ili strukovno iskustvo. Sličan korak poduzet je u Australiji samo nekoliko godina kasnije, 1972., a nakon Brexita, Velika Britanija je također uvela svoj vlastiti model baziran na bodovima.
Kako se to odnosi na Njemačku?
Kada je nova koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP) prošlog prosinca preuzela dužnost, stranke su se obvezale reformirati njemački imigracijski sustav i dovesti novu skupinu radnika u zemlju.
“Pored postojećeg zakona o useljenju, uspostavit ćemo drugi stup uvođenjem kartice oportuniteta na temelju bodovnog sustava kako bi se radnicima omogućio kontrolirani pristup njemačkom tržištu rada kako bi pronašli posao”, stoji u koalicijskom sporazumu.
To bi se odnosilo na državljane trećih zemalja koji inače nemaju pravo živjeti i raditi u zemlji.
Specijalistica za migracije FDP-a dr. Ann-Veruschka Jurisch, koja radi na ovim reformama, kaže da je politika vođena očajničkom potrebom Njemačke za radnicima.
“Liberalna stranka (FDP) uvjerena je da nam treba više migracija radne snage”, rekla je za The Local. “Imamo puno opcija za dolazak u Njemačku kao radni migrant – ali to je malo komplicirano – a ako želite doći u Njemačku tražiti posao, a ne dolazite iz zemlje EU-a, to je više nego teško.”
Zato koalicija nastoji ponuditi drugu rutu za ljude koji nemaju posao u Njemačkoj, ali koji inače imaju vještine ili talent potrebni za rad.
Kako će to izgledati?
Planovi za bodovni sustav još su u ranoj fazi, tako da točni kriteriji još nisu razrađeni.
Ono što je u ovoj fazi, međutim, jasno je da bi opcija temeljena na bodovima išla paralelno s trenutnim modelom, koji općenito dopušta ljudima s konkretnom ponudom posla u kvalificiranoj struci da dođu i rade u zemlji.
“Radi se o ljudima koji imaju priliku doći u Njemačku kada imaju ili ponudu za posao na vidiku ili izravnu ponudu za posao”, rekao je kancelar Olaf Scholz (SPD) odgovarajući na zastupničko pitanje u siječnju.
“Pored toga, želimo postići daljnju mogućnost za talente – za kvalificirane muškarce i žene čije su nam vještine potrebne u Njemačkoj, koji još uvijek nemaju ugovor o radu, ali, ako im se omogući pristup, mogli bi iskoristiti tu priliku. To je ono o čemu govorimo s ovim kanadskim bodovnim sustavom. Ne bi trebalo zamijeniti naš trenutni sustav, već ga poboljšati.”
Ukratko, to znači da ljudi koji čekaju posao neće biti u nepovoljnom položaju – ali će postojati alternativni putevi za one bez njih. To također neće utjecati na sustav plave karte EU-a.
Hoće li ljudima trebati formalne kvalifikacije?
Vjerojatno ne – iako će očito ovisiti o sektoru u kojem netko radi i o razini iskustva u odabranom području.
“Osobno sam uvjeren da ne biste trebali previše naglašavati formalne kvalifikacije, jer je vrlo komplicirano priznati svoje formalne kvalifikacije u Njemačkoj”, rekla je Jurisch.
“Doktor medicine, na primjer, je onaj za koga ne možete reći: ‘Dobro, imate iskustva pa ne moramo vidjeti vaše dokumente.’ Ali postoji mnogo drugih poslova koji nemaju ovo ograničenje i oni nisu formalizirani, već temeljeni na praktičnom iskustvu.”
Problem priznavanja kvalifikacija također je problem koji je „semafor koalicija“ namjerava riješiti tijekom svog mandata.
Trenutno se proces službenog priznavanja kvalifikacija u Njemačkoj odvija od savezne zemlje do do zemlje, tako da će netko tko dobije svoju diplomu priznatu u Brandenburgu možda morati ponoviti cijeli proces, na primjer, u Bavarskoj.
Prema riječima političarke Jurisch, već je bilo razgovora između Ministarstva za rad i socijalna pitanja i Ministarstva obrazovanja o tom pitanju, a ministar rada Hubertus Heil (SPD) također je obećao da će poduzeti korake za njegovo rješavanje.
Ali, rekla je, to je komplicirano: “Počela sam se baviti ovim pitanjem, i što više istraživam, postaje sve kompliciranije”.
Koliko radnika je potrebno – i gdje?
Kako bi nadoknadila nedostatak radne snage, Njemačkoj je potrebno oko 400.000 novih radnika svake godine, prema Saveznom zavodu za zapošljavanje. U 2020., njemačka neto migracija iznosila je samo 200.000, a 150.000 radno sposobnih ljudi ušlo je u mirovinu – što znači da zemlja trenutno nije dostigla svoje ciljeve.
“Imamo nedostatak radne snage posvuda”, rekkla je Jurisch. “Trebamo 400.000 novih radnika svake godine, a ti ljudi se neće roditi u Njemačkoj – ili ako jesu, neće odrasti još 20 godina.
“Nismo uspjeli privući više žena na tržište rada ili one rade skraćeno radno vrijeme, tako da ne mislim da će ovo napraviti veliku razliku, a ne mislim da ćemo zatvoriti jaz obučavanjem ljudi.”
U tom smislu, čini se da je useljavanje jedina opcija za popunjavanje većeg nedostatka osoblja u gotovo svakoj profesiji.
“S kim god razgovaram, bilo da se radi o medicinskim sestrama, dadiljama, informatičkim radnicima, industrijskim radnicima, učiteljima, odvjetnicima – svugdje imamo manjak”, rekla je Jurisch.
Kada će se uvesti bodovni sustav?
Za razliku od planova za reformu državljanstva, koje Ministarstvo unutarnjih poslova pod vodstvom SDP-a želi ostvariti do kraja godine, ne postoji čvrst vremenski okvir za bodovni sustav.
Međutim, FDP se bori za to da se toj politici da veći prioritet i želi uvesti novi vizni sustav prije sljedećih saveznih izbora 2025. godine.
“Nadam se da će to biti učinjeno u ovom zakonodavnom razdoblju”, rekla je Jurisch. “Trudim se da to bude malo više na dnevnom redu.”
Fenix-magazin/IK
