Zaposlenici instalaterske tvrtke iz okolice Nürnberga odnedavno su uvijek slobodni petkom. U cijeloj zemlji sve više i više tvrtki pokušava privući kvalificirane radnike novim modelima rada.
Kada se narudžba preda u 7.30 ujutro, šef tvrtke Thomas Schmauser objašnjava svojim zaposlenicima što treba učiniti.
“Danas postavljamo kadu, dvije tuš kade, a u međuvremenu će biti puštena u rad i pumpa za toplu vodu. Četvrtak je – a time i posljednji radni dan u tjednu u tvrtki.
Četiri dana po 9,5 sati uz punu plaću. Osam zaposlenika sada radi samo 38 sati tjedno, ali i dalje su plaćeni 40 sati. Kao rezultat toga, zaposlenici imaju duže radne dane od ponedjeljka do četvrtka, ali imaju slobodan dan od petka do nedjelje.
Ovo je sreća za instalaterku Maike Böhm: Sada može iskoristiti dugi vikend za izlet u grad bez potrebe za odmor. Liječničke preglede sada je lakše dogovoriti, kaže Maike Böhm.
„Smislili su nešto dobro, naši šefovi i mi smo jako zadovoljni. Mislim da mogu govoriti u ime svih s tim.“
Monter Lukas Plattner ne misli da je dulje radno vrijeme zaista toliko važno, jer je ionako često radio pola sata više na gradilištu. Sada mu treba i manje novca za gorivo jer si može uštedjeti jer ne putuje na posao petkom.
Probni rad s 4-dnevnim tjednom nije naštetilo produktivnosti – naprotiv. U prvoj polovici godine tvrtka je ostvarila više prodaje u četiri dana nego u pet prije, kaže šefica tvrtke Stefanie Schmauser i objašnjava zašto:
“Pozitivan učinak ovoga je da radimo kompaktnije i učinkovitije. Zaposlenici su dobro odmoreni, jer je četvrtak navečer kraj radnog dana i tada imaju priliku uživati u svom slobodnom vremenu tri dana. Period oporavka je puno duži.”
A šef tvrtke Schmauser dodaje da se sada može dulje raditi na gradilištima od ponedjeljka do četvrtka, što je povećalo produktivnost.
Kritike dolaze prije svega od drugih tvrtki, a ne od kupaca, smatra Schmauser.
Često niti ne primjećuju skraćene tjedne, kaže stalni kupac Bernhard Strobel.
Strobel kaže da nije stekao dojam da se njegov građevinski projekt zbog toga odugovlačio.
Umjesto kupaca, četverodnevni radni tjedan posebno kritiziraju drugi obrtnici. Sada su pod pritiskom jer bi njihovi zaposlenici očito htjeli imati drugačiji model radnog vremena.
Pojavljuju se nova radna okruženja. Možda još uvijek postoje jedan ili dva tradicionalista koji rade u uvjetima prošlosti, kaže Daniel Terzenbach, šef Savezne agencije za zapošljavanje (BA).
“Danas poslodavci moraju učiniti sve što mogu kako bi privukli preostale zaposlenike”, kaže Terzenbach.
Zato Zavod za zapošljavanje podržava sve što stvara okvirne uvjete, da se zaposlenicima ponudi mentalno zdravlje, ali i fizički zdravo radno okruženje, u kojem se produktivnost održava na istoj razini.
Nedostatak radnika
Inače, kriza s nedostatkom stručne radne snage dosegla je u Njemačkoj vrhunac, a gotovo polovina njemačkih poduzeća je pogođena manjkom stručnjaka, priopćio je u utorak Institut za ekonomska istraživanja Ifo iz Munchena.
“U srpnju je 49,7 ispitanih poduzeća reklo kako je pogođeno manjkom radne snage”, priopćio je institut Ifo sa Sveučilišta u Munchenu. To je najviše do sada od 2009., otkako ovaj institut provodi ovu vrstu ispitivanja.
Manjak radnika, prema informacijama poduzetnika, smanjuje učinkovitost poduzeća i prihode.
“Sve više poduzeća mora ograničiti svoje poslovanje jer jednostavno nemaju dovoljno osoblja”, rekao je Stefan Sauer iz Ifo-a. Prema procjenama stručnjaka ovaj problem bi se mogao srednjoročno i dugoročno još pooštriti.
Najveći nedostatak radnika bilježi se u uslužnim djelatnostima pa je čak 64 posto hotelijerskih i ugostiteljskih poduzeća pogođeno. Slična je situacija i u transportu i prijevozu robe.
U sektoru prerađivačke industrije najpogođenija je industrija za preradu hrane. U građevinskom sektoru 39,3 poduzeća se žali na nedostatak radnika, a brojka bi bila veća da građevinske tvrtke mogu poslovati punim kapacitetima, što trenutno zbog nedostatka materijala nije slučaj.
Tradicionalno se i dalje bilježi manjak stručnjaka u IT industriji te u automobilskoj industriji, kao i u zdravstvu.
Dodatni problem predstavlja manjak učenika u školama za zanatska zanimanja. Godišnje između 15 i 20 tisuća mjesta za izobrazbu ostaje nepopunjeno.
Njemačka vlada nedavno je najavila promjenu zakona o useljavanju koji bi omogućio i useljavanje mladih koji su se spremni izučavati za neko od deficitarnih zanimanja.
Socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada isto tako priprema i promjenu zakona o azilu koji bi mladima kojima je zahtjev za azil odbijen ili se nalaze u procesu čekanja na odgovor omogućio ostanak u Njemačkoj u slučaju uspješne izobrazbe.
Demokršćanska oporba se žestoko protivi ovom naumu jer smatra da bi to pojačalo motivaciju za ilegalno useljavanje.
Fenix-magazin/IK
