Nakon što je nedavno Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad, oglasili su se opet predstavnici hrvatskih tvrtki koji imaju izaslane radnike u zemljama EU.
Oni traže hitan sastanak s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te sa stručnim tijelima Vlade i Komore: u posljednje četiri godine niti jedan hrvatski premijer ili Vlada nisu adekvatno reagirali na stalnu eroziju kvalitete našeg članstva u EU i gubljenje pozicija na tržištu.
Kako navode, radi se o izvoznoj strategiji i strateškim komunikacijama s mogućnošću nepopravljive štete ukoliko se ne zauzme negativan stav o izaslanim radnicima i investicijskim radovima u RH i inozemstvu. Dosad je cjelokupna strateška hrvatska privreda bila usmjerena na subvencije onih osuđenih na smrt te podršku uvoznicima koji su devastirali hrvatsku industriju, obrte i proizvodnju.
“U travnju ove godine Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je izvijestila da je stajalište MRMS-a neutralno, međutim, sigurni smo da nije dovoljno biti neutralan u drugom krugu donošenja odluka, gdje vrijede ponderi koji vode nadglasavanju”, navode predstavnici hrvatskih tvrtki. Time bi krucijalni interes hrvatske privrede bio zgažen: kako se može i smije biti neutralan oko vlastitog interesa?
Prema prijedlogu Komisije, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. Time bi tvrtke iz siromašnijih članica izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost. Na promjeni pravila najviše inzistira Francuska, a njezin predsjednik Emmanuel Macron to je stavio čak u svoj predizborni program. Najčešće je riječ o radnicima u građevinskom sektoru.
Proljetos je bio postignut kompromis između 28 zemalja članica, ali onda je Macron zaoštrio stajalište Francuske, što je naišlo na oštre kritike Poljske, najmnogoljudnije nove članice EU-a iz koje dolazi i najveći broj izaslanih radnika.
“Poljska premijerka je oštro istupila protiv tog prijedloga, odmah nakon što je predsjednik Macron pokrenuo to pitanje. Smatramo da bi se na isti način trebala postaviti i naša Vlada iz već prije spomenutih razloga: gubitak mnogih radnih mjesta u RH, što ima za posljedicu smanjenje poreznih i doprinosnih prihoda te dodatni gubitak industrijskih pogona.”
Izvješće usvojeno na Odboru za rad u velikoj mjeri odgovora prijedlogu Europske komisije. Po novim pravilima, izaslani radnici bili bi jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici.
No, tu je problem jer tvrtke koje šalju radnike u inozemstvo imaju znatno veće troškove od konkurentskih domaćih tvrtki. Među tim troškovima su troškovi putovanja, dnevnice, smještaja i ostali troškovi koji sada ne ulaze u obračun plaće.
Koordinacija hrvatskih tvrtki, udruženja INGRA-DET, Zagreb Montaže, Đure Đakovića, Montinga i Dalekovoda i drugih vrši pritisak na izvršnu i predstavničku vlast da hitno zaštite interese izvoznika rada i industrijske opreme.
Fenix-magazin/IM
