U Austriji je nedavno izbila velika javna rasprava zbog slučaja koji pokazuje koliko jedna mala pogreška može dovesti do nesrazmjerno velikih financijskih i pravnih posljedica. Riječ je o naplati obveznog doprinosa za javni radiotelevizijski servis ORF, tzv. ORF-Beitrag, koji je od 2024. godine obvezan za sva kućanstva, bez obzira na to koriste li građani televiziju, radio ili druge medijske sadržaje.
Prema važećim pravilima, svako kućanstvo u kojem živi barem jedna punoljetna osoba mora plaćati mjesečni iznos od 15,30 eura. Taj se iznos, kako navodi ORF-Beitrags-Service (OBS), u pravilu plaća jednom godišnje unaprijed. Iako se radi o administrativno jednostavnom sustavu, jedan konkretan slučaj pokazao je koliko malo odstupanje može izazvati velike probleme.
Naime, jedan austrijski građanin uplatio je godišnji iznos ORF-pristojbe, ali je pritom pogriješio za svega 1,20 eura. Umjesto očekivane obavijesti ili podsjetnika za uplatu preostalog iznosa, dobio je pismo od inkaso-poduzeća Riverty, koje u ime ORF-a provodi prisilnu naplatu dugova. Ta je situacija izazvala ogorčenje, ne samo kod pogođenog građanina, nego i u široj javnosti.
Posebno šokantno bilo je to što inkaso-tvrtka nije tražila samo nadoknadu preostalog duga od 1,20 eura, nego je uz to zatražila dodatnih 33 eura na ime troškova i naknada. To znači da je ukupni traženi iznos bio gotovo 29 puta veći od samog duga. Oštećeni građanin izjavio je za austrijske medije kako smatra da je takvo postupanje nezakonito i potpuno nerazmjerno. Najavio je da će se obratiti Radničkoj komori (Arbeiterkammer) i organizacijama za zaštitu potrošača.
Posebno ga je razljutila činjenica da je ORF angažirao inkaso-poduzeće koje ima lošu reputaciju. Riverty je, prema njegovim riječima, već dugo poznat kao problematična i “sumnjiva” inkaso-tvrtka, a smatra apsurdnim da se takva tvrtka angažira zbog duga manjeg od dva eura.
Prema informacijama s portala konsumentenfragen.at, inkaso-troškovi u Austriji moraju biti u razumnom odnosu prema glavnom dugu. To znači da visoke dodatne naknade, osobito kod vrlo malih dugova, često nemaju pravno uporište. Stručnjaci za zaštitu potrošača savjetuju građanima da u takvim slučajevima najprije plate osnovni dug, a zatim ospore visinu inkaso-troškova uz pomoć savjetodavnih tijela, ombudsmana ili pravne pomoći. U slučajevima poput ovoga, gdje je razlika između duga i dodatnih troškova ekstremna, šanse za uspješno osporavanje smatraju se vrlo dobrima.
Važno je naglasiti da Riverty već dulje vrijeme trpi kritike austrijskih potrošačkih udruga i pravnika. Posebno se ističe odvjetnički ured Höllwarth & Scheer, koji se profilirao kao glavna kontaktna točka za građane pogođene problemima oko ORF-pristojbe. Oni sustavno prikupljaju dokumentaciju i ukazuju na niz nepravilnosti.
Odvjetnik Scheer navodi kako se u praksi pojavljuju razni dokumenti – od dopisa Ministarstva financija, preko opomena i potvrda o prebivalištu, pa sve do inkaso-pisama – ali bez jasne i ujednačene pravne osnove. Posebno je problematično to što, prema njegovim riječima, gotovo svaki građanin dobiva drugačiji dokument, što upućuje na kaotičan i netransparentan sustav naplate.
Slični problemi postoje i u Njemačkoj, gdje je naplata RTV-pristojbe također čest izvor sporova i nezadovoljstva. Njemački odvjetnik Thomas Hollweck opisuje slučaj u kojem je njegov klijent samo želio prijaviti promjenu adrese vezanu uz RTV-pristojbu. Prilikom internetske pretrage završio je na web-stranici koja je izgledala vrlo službeno, ali nije bila povezana s državnim institucijama.
Ispostavilo se da je riječ o tvrtki Digital Post Service FZCO, registriranoj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, za koju klijent nikada prije nije čuo. Ta je tvrtka za jednostavnu administrativnu radnju zatražila 30,99 eura. U slučaju neplaćanja, angažiraju se inkaso-poduzeća poput njemačke Colleon AG, čije su metode njemački potrošački stručnjaci ocijenili kao neozbiljne i neprofesionalne.
Ovi primjeri iz Austrije i Njemačke pokazuju da sustavi naplate javnih pristojbi, iako legitimni u svojoj osnovi, često pate od ozbiljnih problema u provedbi. Male pogreške građana nerijetko se kažnjavaju drastičnim i nesrazmjernim mjerama, što dovodi do nepovjerenja, pravnih sporova i osjećaja nepravde među potrošačima.
Fenix-magazin/DP/MMD
