U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu otvorena je izložba “Kako je lipo hoditi s one bane mora” te prikazan dokumentarni film „docuMAJA.“
Dokumentarni film „docuMAJA.“ je posljednji projekt preminule Sarah Zuhre Lukanić, koja je bila podpredsjednici Udruge Hrvatsko talijanski Mozaik Rim, koja je svojim djelovanjem ostavila dubok i neizbrisiv trag u djelovanju Mozaika. Zbog teške bolesti i prerane smrti nije uspjela završiti dokumentarni film pa je tu zadaću preuzela Udruga.
S druge strane, izložba “S one bane mora” fotografski je projekt kojeg je osmislila Zrinka Bačić, potpredsjednica kulturne Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik u Rimu, za molišku Udrugu Jedna Musika iz Kruča.
Izložbi koja “priča” o životu moliških Hrvata, koja univerzalnim jezikom fotografije priča o životu moliških Hrvata,te prikazuje pejzaže Molisea.
Fotografije su nastale u tri moliška mjesta – Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice del Molise) i Mundimitru (Montemitro), gdje je Boris Kačan sa suprugom Katarinom Gazić Kačan boravio na poziv Udruge Jedna Musika.
Na kojim je fotograf pokušao predstaviti i uhvatiti srž života pet stoljeća stare hrvatske zajednice u Italiji o kojoj se, nažalost, malo zna. Dovoljno je reći da su ta prelijepa tri mjesta posljednji put na sličnoj izložbi predstavljena prije 30 godina u suradnji Hrvatske matice iseljenika. Fotografije prikazuju ljude, arhitekturu, krajolik, običaje te su napravljene prve fotografije iz zraka sva tri mjesta.
Prema riječima autorice i voditeljice projekta Zrinke Bačić, cilj je izložbe promocija znamenitosti i ljepote kraja gdje Hrvati žive i njeguju svoje korijene već više od 500 godina, te razvoj i očuvanje hrvatskoga identiteta.
Univerzalnim jezikom fotografije predstavljeni su životi moliških Hrvata, povijest i sadašnjost preostalih triju hrvatskih naselja u regiji Molise.
Prikazane su također i povijest i sadašnjost preostalih triju hrvatskih naselja u talijanskoj regiji Molise. Projekt je zamišljen kako bi privukao pozornost javnosti fotografijama s motivima prirode i kulturne baštine moliških Hrvata.
“Ciljevi i svrha ovog projekta su prvenstveno razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta, te promoviranje znamenitosti i ljepota kraja u kojem moliški Hrvati žive i gaje svoje korijene već više od 500 godina”, naglašeno je na početku izložbe.
Dokumentarni film i izložbu publici su predstavili predsjednica Hrvatsko-talijanskog mozaika Rim Ivana Milina i predsjednica Kulturno-društvene udruge Jedna Musika Antonella D’Antuono uz moderiranje voditeljice marketinga HMI-ja Ivane Rore.
Od uvaženih gostiju nazočili su predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, veleposlanik Republike Italije u RH Nj.E. Pierfrancesco Sacco, savjetnik Predsjednika RH Neven Pelicarić, biskupski vikar Marko Kovač, načelnica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija Mirjana Piskulić, voditeljica Službe za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatske nacionalne manjine SDUHIRH-a Mirjana Vatavuk sa suradnicama, dirigent Tomislav Fačini, violinistica Lorena Milina, pijanist Ante Milić, fotograf Boris Kačan, predsjednica Narodnog sveučilišta Sesvete Vjekoslava Damjanović, predsjednica KUD-a Draganić Draženka Jagatić, predsjednik HKUD Prigorec Ivan Mihovec i mnogi drugi koji su došli dati podršku ovoj inicijativi.
Posebna pozornost dana je očuvanju kulturno-povijesnog fenomena moliških Hrvata te njegovu prenošenju ostalim Hrvatima koji žive i djeluju izvan domovine s naglaskom na najmlađe generacije, objašnjava Zrinka Bačić te najavljuje da će izložba “S one bane mora” u svibnju 2024. godine biti predstavljena u Berlinu zatim u Münchenu i Pragu.
Nakon “europske turneje”, fotografije će biti donirane velikoj zajednici Moliških Hrvata u Australiji.
Prikazom fotografija vidljiva je ljubav i zajedništvo male zajednice moliških Hrvata. Prikazana su tri prekrasna mala mjesta, njihovi trgovi, kalete i sakralne građevine koje neodoljivo podsjećaju na gradiće na hrvatskoj obali, od Istre do Konavala. Kruč, Filić i Montemitro, mali kameni gradovi, uistinu su primorska Hrvatska u malome, smještena na jugu Apeninskoga poluotoka.
Antonella D’Antuono, predsjednica Jedna musika, ujedno predstavnica hrvatske manjine u Molizeu pri Savjetu Vlade RH, zahvalila je Središnjem Državnom uredu za Hrvate izvan RH na pokroviteljstvu, Veleposlanstvo RH u Italiji i Hrvatskoj Matici iseljenika na gostoprimstvu.
Moliški Hrvati na Apeninski poluotok stigli u bijegu pred Turcima
Između 15. i 16. stoljeća, bježeći pred Turcima, Hrvati su počeli naseljavati provinciju Campobasso u pokrajini Molise, koncentrirajući se u gradićima Kruču, Mundimitru i Filiću udaljenima nekoliko desetaka kilometara od jadranske obale i grada Termolija.
Točno vrijeme njihova dolaska u Molise nije utvrđeno, a na osnovi istraživanja njihove jezične baštine pretpostavlja se da su se doselili prije ili u vrijeme otkrića Amerike (1492.), kada su hrvatski prostori bili pod opsadom Turaka, i to s područja doline Neretve.
Danas hrvatska zajednica u Moliseu broji oko 1600 stanovnika i ove godine slavi se obljetnica njihova dolaska na Apeninski poluotok. Unatoč tome što su u školi učili samo talijanski, uspjeli su očuvati svoj arhaičan moliški hrvatski dijalekt i priznati su kao jezična zajednica u Italiji.
U regiji Molise djeluju brojne hrvatske udruge: Udruga Jedna musika, Kruč; Zaklada “Agostina Piccoli”, Mundimitar; Kulturna udruga hrvatske zajednice Molise “Luigi Zara”, Filić; Udruga Naš život, Kruč, Udruga Naš grad…
Talijanska Republika svojim ustavom jamči zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama. S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise.
Dokumentarni film „docuMAJA
Glas Sarah Zuhre u filmu otvorio je gledateljima poseban i zanimljiv svijet moliških Hrvata i malog srednjovjekovnog gradića Kruč (Acquaviva Collecroce).
Dokumentarni film na moliškom govoru ”Na našo” prikazuje ”Feštu do Maja”. Ta tradicionalna proljetna povorka okuplja žitelje iz svih naselja koja su sačuvala govor “Na našo”, ali i folklorne skupine iz Italije i turiste. Kroz cijeli grad, pjevajući “kako je lipo hoditi, hoditi, kako je lipo hoditi hoditi, kako je lipo hoditi hoditi usrid mora” nose “maj” – lutku načinjenu od pruća i cvijeća – simbol plodnosti.
Dokumentarni film je osmišljen kao ”storytelling” u kojemu je prikazana priprema cjelodnevnog slavlja, berba poljskog cvijeća, kićenje lutke, dogodovštine u organizaciji manifestacije, dolazak folklornih skupina iz ostalih dijelova Italije, ne samo iz Molisea. “Fešta do maja” oživljava taj kraj i povezuje malobrojne stanovnike koji su ostali na svojim ognjištima, ali i one iseljene, po Italiji i šire. Stanovnici otvaraju svoja vrata, dvorišta, iznose hranu i piće i zajedno slave. Za njih je i danas to jedna od najvažnijih svetkovina, jer predaja kaže da su prvi Hrvati stigli na jug Italije u pokrajinu Molise, 1. svibnja. na taj dan ulice i trgovi Kruča vrve mještanima i posjetiteljima iz drugih okolnih mjesta i šire.
Prigoda je to da se zahvali na primljenim blagoslovima i prizove bogati urod plodova zemlje. Cijeli dan je u znaku procesije i lutke ”Pupazze”, koja je obložena hrastovim lišćem, klasjem pšenice, ranim plodovima i raznim proljetnim cvijećem.
Projekt je nastao uz podršku Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu.
Fenix-magazin/MD
