Kad je knjiga „Oluja koju nismo mogli izbjeći“ autora Ante Guge prevedena na engleski jezik i pod naslovom „In the Eye of the Storm“ počela bilježiti dosta dobru prodaju preko Amazona, bilo je pitanje dana kad će stići odgovor onih kojima smeta istina o razlozima raspada Jugoslavije i zbivanjima tijekom Domovinskog rata.
U toj knjizi u izdanju Večernjeg lista, koja je u Hrvatskoj rasprodana u rekordnih dva mjeseca i koja je odmah nakon izdavanja stekla status obvezne literature na Sveučilištu u Zagrebu, vrlo precizno se opisuju propagandni pokušaji Miloševićeve vlasti da spriječi Hrvatsku u ulasku u društvo međunarodno priznatih država i na to vezane obavještajne akcije.
Precizno opisao namjere beogradske političke elite
Koristeći izvore iz Srbije jednako kao i iz Hrvatske, Gugo je u toj knjizi precizno opisao nastojanja beogradske političke klike da međunarodnu zajednicu dovede u zabludu stalnim podsjećanjem na NDH i tvrdnjama kako je nastanak Republike Hrvatske ustvari političko naslijeđe ustaškog režima iz II. svjetskog rata. Cilj je bio da se političke sile u Europi i svijetu uvjeri kako Hrvatsku ne bi trebalo priznati. Kao najveće uporište za svoje tvrdnje, beogradski politički krugovi koristili su znakovlje HOS-a koje je u nekim detaljima podsjećalo na ustaški režim. Gugo je u svojoj knjizi na nekoliko mjesta podsjetio da se ista retorika iz Beograda može i danas čuti.
Gugin odgovor Šerbedžiji
Kad je u ožujku ove godine skupina projugoslavenski orijentiranih intelektualaca i umjetnika na čelu s Radom Šerbedžijom, a u organizaciji udruga koje sustavno blate Domovinski rat objavila Deklaraciju o zajedničkom jeziku, Gugo je odgovorio Antideklaracijom koja je imala vrlo velikog odjeka u hrvatskoj javnosti, dajući značajan doprinos zaustavljanju inicijative ljubitelja propale jugoslavenske tvorevine. Gugin tekst su citirali brojni mediji u Hrvatskoj, a dijelovi su se čitali i na televizijskim postajama u političkim emisijama. Nešto prije toga, Ante Gugo je otvorenim pismom odgovorio Radi Šerbedžiji nakon njegovog napada na hrvatskog ministra branitelja, legendarnog generala Tomu Medveda. Bio je to jedan od najčitanijih tekstova na portalu Večernjeg lista.
Polemike sa srbijanskim političarima
Gugo je često upozoravao i na malo spominjane, ali značajne podatke. Jedan od njih je službeni dokument UNHCR-a, Ureda za izbjeglice UN-a u kojem je u svibnju 1993. bilo zapisano da na okupiranim područjima u Hrvatskoj živi oko 80.000 ljudi. U otvorenim pismima srbijanskim političarima Vučiću i Dačiću, Gugo je postavljao pitanja kako je tijekom Oluje moglo biti protjerano 250.000 ljudi, ako ih je na oslobođenim područjima ukupno živjelo 80.000?
Nije Gugo ulazio u polemike samo sa srbijanskim političarima. Znao se zakačiti i s onima za koje je tvrdio da, svjesno ili nesvjesno, rade u interesu ostvarivanja ciljeva velikosrpske politike. Kao što je nekad agresija Srbije bila opasnost za Hrvatsku, tako je danas i politički utjecaj nekih europskih država koje Hrvatsku žele vidjeti kao teritorij unutar EU na kojem će biti jeftina radna snaga i gdje će se jeftino moći kupovati nekretnine na Jadranu te plodna zemlja u Slavoniji, kao i izvori pitke vode na području Velebita i Dinare. Da bi mogla parirati takvim neprijateljskim političkim utjecajima, tvrdi Gugo u postovima na svom facebook profilu, Hrvatska mora imati jake saveznike u svijetu. To može samo ako nisu dovedena u pitanje civilizacijska i demokratska dostignuća Republike Hrvatske.
Palicu nečasnog blaćenja jednog od najplodnijih hrvatskih novinara odmah je prihvatio portal 7dnevno
Danas se Hrvatska vlast nalazi pod snažnim udarom ruske politike koja u Beogradu ima snažnog saveznika. Podršku službenom Zagrebu pružaju SAD. Tu potporu hrvatska vlast bi mogla izgubiti ako bi u pitanje bila dovedena u zapadnom svijetu prihvaćena civilizacijska i demokratska dostignuća hrvatskog društva, tvrdi Gugo. Zbog toga se prije dvije godine oštro suprotstavio autorima prijedloga da pozdrav „Za dom, spremni“ bude uvedena kao službeni pozdrav Hrvatske vojske. Gugo je to tada ocijenio kao tešku podvalu politici koju vodi hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović. Tvrdio je da je takav prijedlog baš ono što žele srbijanske vlasti od početka devedesetih pa sve do danas.
Proteklih tjedana krenuli su napadi na Gugu u kojima ga se optužuje da je bio suradnik UDBA-e, te da je u predsjedničkoj izbornoj kampanji radio za Ivu Josipovića. Zanimljivo je da su ti napadi vezani uz Josipovića plasirani baš na dan kad je Gugo objavio dva statusa na svom facebook profilu u kojima oštro napada Josipovića. Tekst s optužbama o radu za UDBA-u potkrijepljen je dokumentom koji bi trebao biti Gugina biografija, ali koji na sebi nema nikakvog potpisa, a pisan je navodno davnih osamdesetih, pisaćim strojem na papiru. Gugo se o tome oglasio i dokument proglasio prilično lošom krivotvorinom. Za montažu tog dokumenta optužio je novinarku Helenu Krmpotić koja je dobila otkaz na HRT-u zbog sličnih podmetanja drugim ljudima na raznim portalima za koje je pisala pod pseudonimom. Riječ je o kćerki bivšeg djelatnika UDBA-e Ivana Krmpotića. Tekst je prvi objavio, kaže Gugo, portal HAZUD iza kojeg stoje ljudi kojima se Gugo oštro usprotivio kad su htjeli hrvatsku predsjednicu provocirati pozdravom „Za dom, spremni“. Palicu nečasnog blaćenja jednog od najplodnijih hrvatskih novinara odmah je prihvatio portal 7dnevno.
Zašto žele zaustaviti Antu Gugu?
Na sve ove napade Gugo odgovara prilično kratko. Kaže da treba pustiti da se razotkrivaju svi oni koji i danas zbog nečega, bilo zato što su ucijenjeni, bilo zbog vlastite zaslijepljenosti koja ne dopušta sagledavanje realnog političkog stanja, rade u interesu velikosrpske politike. O njemu samom, kaže on, govore njegove knjige i njegovi tekstovi. A zbog njih su čak i autori Deklaracije o zajedničkom jeziku morali odustati od svojih akcija. Je li to razlog zbog kojeg netko želi zaustaviti Antu Gugu kojem iz tiska uskoro treba izaći novi roman u kojem će se, kako on tvrdi, prepoznati mnogi akteri s početka devedesetih. Gugo je na svom facebook profilu napisao da su napadi na njega krenuli kad su u javnost dospjeli dijelovi njegovog novog romana o Domovinskom ratu „Žetva u polju otrova“, čiji se izlazak iz tiska očekuje u listopadu ove godine.
Fenix-magazin/Ivan Matić
