Državni službenici u Njemačkoj često primaju znatno više mirovine nego zaposlenici u privatnom sektoru. Razlozi su brojni i složeni. Reforma bi mogla donijeti više pravednosti.
U Njemačkoj se ponovno intenzivno raspravlja o različitim sustavima mirovinskog osiguranja. Političarka SPD-a Bärbel Bas, nova ministrica rada i socijalne skrbi, zalaže se za uvođenje jedinstvenog i solidarnog sustava. Očekuje da bi to moglo donijeti financijsko rasterećenje njemačkom mirovinskom sustavu te više pravednosti. Takav sustav možda ne bi odmah popravio financijsko stanje, ali bi mogao ojačati osjećaj pravednosti kod mnogih ljudi.
Pitanje je zašto je postojeći sustav uopće tako oblikovan. Zašto državni službenici dobivaju znatno veće mirovine od zaposlenika? I kolika je ta razlika u stvarnosti?
U Njemačkoj se mirovinska skrb temelji na tri stupa:
Zakonska mirovina
Dodatna (poslovna) mirovina
Privatna mirovina
Prvi stup pokriva država, koja mora osigurati egzistencijalni minimum za svoje građane. To uključuje zakonsku mirovinu, u koju svi zaposlenici uplaćuju doprinose kako bi se financirale mirovine trenutnih umirovljenika. Država dodatno podupire sustav putem poreznih sredstava.
Za drugi stup, tj. dodatnu mirovinu, odgovorni su poslodavci i sindikati. Ona nije obvezna, ali poslodavci su dužni omogućiti tzv. „konverziju plaće“ – dakle, ulaganje dijela bruto plaće u mirovinsku štednju. Poslodavci moraju dodati najmanje 15 % na taj iznos, a mogu i više. Radnici bi svakako trebali razgovarati s poslodavcem o toj mogućnosti.
Treći stup temelji se na osobnoj odgovornosti. Privatna mirovina nije obvezna, no radnici trebaju biti svjesni da prva dva stupa možda neće biti dovoljna za pristojan život u mirovini.
Mirovina naspram državne mirovine: Sustavi nisu izravno usporedivi
Tri stupa vrijede načelno za sve sustave mirovinske sigurnosti, uključujući i za državne službenike. No, država za njih preuzima ulogu i poslodavca i osiguravatelja, što znači da kombinira dva stupa u jednu uplatu. Zato su mirovine državnih službenika veće – jer uključuju ono što bi inače bile zakonska i poslovna mirovina zajedno.
Za pravu usporedbu, trebalo bi zbrojiti zakonsku i poslovnu mirovinu te je usporediti s državnom mirovinom. Prosječna bruto mirovina u Njemačkoj iznosi oko 1.500 eura mjesečno, a prosječna dodatna mirovina 700 eura, što ukupno daje 2.200 eura bruto. S druge strane, prosječna državna mirovina za savezne službenike iznosi oko 3.400 eura bruto, a za pokrajinske službenike čak 3.600 eura.
Dakle, državni službenici i dalje primaju znatno više od ostalih umirovljenika, ali se razlika smanjuje. Ako se usporede neto iznosi, razlika je još manja: državne mirovine se u cijelosti oporezuju, dok se zakonske mirovine oporezuju samo djelomično. Iako i državni službenici imaju osobne odbitke, oni će se do 2040. potpuno ukinuti. Njihova mirovina se tretira kao redovni dohodak iz nesamostalnog rada.
Osim toga, državni službenici moraju sami financirati svoje zdravstveno osiguranje, dok su umirovljenici obično osigurani preko zakonskog sustava, gdje trošak dijele s mirovinskim fondom.
Mnogi umirovljenici nemaju dodatnu mirovinu – i time dolaze u probleme
Izravna usporedba mirovine i državne mirovine nije prikladna bez uzimanja u obzir svih ovih razlika. No činjenica je i da mnogi ljudi u Njemačkoj nemaju dodatnu mirovinu ni dovoljnu privatnu štednju. U 2023. godini postojalo je 21 milijun prava na dodatnu mirovinu, ali nije isključeno da jedna osoba ima više ugovora kod različitih poslodavaca. U 2024. godini Njemačka je imala oko 42 milijuna zaposlenih.
Zbog toga se sve češće poziva na uvođenje obveze dodatne mirovine i privatne štednje. Kada ljudi u starosti zapadnu u siromaštvo, država mora pokrivati njihovu osnovnu egzistenciju – što je skupo i u mnogim slučajevima bi se moglo izbjeći pravodobnim planiranjem.
Fenix-magazin/DP/MMD
