Zašto divljaju cijene hrane diljem jadranske obale? Zašto kuglica sladoleda stoji 3 i pol eura, a pizza 18? Kupnja voća i povrća na tržnici postala je pravi udar na novčanik. Jesu li takve cijene opravdane? Odvraćaju li domaće i strane turiste od odmora u našoj zemlji? Kakva je situacija na kontinentu?
O tome su govorili u Otvorenom, urednika i voditeljha Damira Smrtića, Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u te Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka, piše HRT.
Blažić je naglasila kako cijene hrane rastu više no što je inflacija. Naglašava kako su u lipnju cijene porasle 13 posto.
– Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa, naglasila je.
Dodaje kako na tržištu hrane dolazi do stabilizacije iako su cijene hrane daleko od onog što su bile početkom 2020. godine, a pogotovo 2021.
Na pitanje zašto su cijene na Jadranu tako visoke, Blažić je rekla da sve ovisi o destinaciji.
– Cijene u Dubrovniku na tržnici su skoro kao u Zagrebu, a cijene u Rovinju su gotovo 100 posto više, rekla je.
Dodala je kako je to stvar ponude i potražnje.
Na pitanje jesmo li u smislu hrane preskupi, Serdarušić je rekao kako se moramo vratiti 3 godine unatrag.
– Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti ogromnom rastu inflacije, naglasio je.
Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana 2021. po dvoznamenkastim stopama u EU rasla, a u potrošačku inflaciju se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne „duhovne obnove”, nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.
– Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više no što smo trebali.
Naglašava kako u EU imamo višu inflaciju hrane no što je to u svijetu.
Letica naglašava kako ako je cijena sladoleda na Krku 3,5 eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.
– Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi, istaknuo je.
Govori kako je idući faktor cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj, hrana i platiti mu kako bi ga imali.
– I onda imate ulazne namirnice koje su poskupila 100 posto, naglasio je Letica.
Serdarušić smatra kako je glavni razlog porasta cijena miješanje politike.
– Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene, govori.
Šale naglašava kako svake godine prije sezone dolazi do podizanja cijena izvanpansionske ponude, pa tako i sladoleda. Tko želi sladoled u sezoni, kupit će ga i po cijeni od 3 eura, rekla je.
– Na Krku se odmara preko 35 tisuća gostiju i do sada nismo imali primjedbe na cijene, istaknula je.
Dodaje kako su trgovački lanci digli cijene koje osim turista plaća i lokalno stanovništvo.
– Naši gosti većinom traže dobre namirnice iz OPG-ova, a cijene tih namirnica su više, govori,
Blažić naglašava kako troškovi trgovine u Hrvatskoj značajno rastu.
Letica govori kako su sva istraživanja naglasila da je gastronomija nešto na čemu se temelji turizam u Hrvatskoj.
– Novinar uvijek pitaju o cijeni, ali ne i jesu li gosti zadovoljni s hranom, kazao je.
Dodaje kako drastično poskupljenje može opravdati samo kvaliteta.
Fenix-magazin/MMD/HRT
