Koliko ljudi u Europskoj uniji zarađuju i tko sebi može najviše priuštiti? Novo istraživanje donosi odgovore.
Od koje razine prihoda se obitelj smatra bogatom? I kako se ta granica razlikuje ovisno o zemlji u kojoj živi? Na ta je pitanja pokušala odgovoriti tvrtka Buchhaltungsbutler, pružatelj automatiziranih računovodstvenih usluga, analizirajući podatke Eurostata o neto prihodima najbogatijih deset posto stanovništva. Ti su podaci zatim pomnoženi OECD-ovim faktorom 1,8 za tip obitelji s tri člana.
Rezultat: U europskom prosjeku, prag prihoda za tročlanu obitelj koja spada među najbogatijih 10 % iznosi 71.000 eura godišnje. U Njemačkoj je ta granica 93.000 eura neto godišnje – dakle, toliko mora zarađivati tročlana obitelj da bi bila među najbogatijima. Time se Njemačka nalazi na sedmom mjestu u Europi.
Na vrhu ljestvice su:
Luksemburg – 175.000 eura,
Norveška – 117.319 eura,
Danska – 105.365 eura.
Na dnu su:
Turska – 19.000 eura,
Srbija – 20.518 eura,
Rumunjska – 25.117 eura.
Kupovna moć i troškovi života mijenjaju sliku bogatstva
Prema istraživanju, razlike u troškovima života znatno utječu na to koliko su ljudi s određenim prihodom zapravo „bogati“. Kada se u obzir uzme kupovna moć, Njemačka s 7. mjesta prelazi na 4., jer si njezini najbogatiji građani mogu priuštiti robe i usluge u vrijednosti od oko 85.000 eura – više nego u Danskoj (73.000 €) ili Nizozemskoj (82.000 €).
U Turskoj, gdje su cijene znatno niže, prihod od 19.000 eura neto – koji ondje ulazi u najbogatijih 10 % – realno odgovara kupovnoj moći od oko 46.000 eura.
U Rumunjskoj, Slovačkoj (31.000 €) i Mađarskoj (33.000 €), kao i u Srbiji (30.000 €), najbogatiji ljudi imaju najmanju realnu kupovnu moć u Europi.
Nejednaka raspodjela bogatstva – sve veći europski problem
„Prema našem iskustvu, zemlje s visokim bogatstvom po glavi stanovnika postaju sve popularnije destinacije za migraciju milijunaša i superbogatih“, rekao je Andrew Amoils za BuzzFeed News Deutschland. Njegov tim iz organizacije New World Wealth (NWH) redovito analizira gdje je koncentrirano najviše bogatstva po stanovniku.
U lipnju 2025. na vrhu su bile:
Luksemburg (0,4 milijuna dolara po glavi stanovnika),
Švicarska (0,5 milijuna),
Bermudi (1,8 milijuna),
Kajmanski otoci (2 milijuna),
Monako (8,2 milijuna dolara).
Tijekom 2024. godine, 200 milijunaša napustilo je Njemačku, a za 2025. očekuje se još veći broj. „U svijetu nesigurnosti, mobilnost postaje jedno od najvrjednijih dobara“, piše jedan savjetnik za bogatstvo na svom blogu. Oni koji imaju mnogo novca, imaju i više slobode – što stvara „drugu vrstu migracijskog problema“ koji bi mogao dodatno povećati nejednakost bogatstva u Europi.
„Bogatstvo se ne mjeri samo visinom prihoda, već i time koliko taj novac zapravo vrijedi i kakav život omogućuje“, kaže Maxine Schneider, direktorica tvrtke Buchhaltungsbutler. „Ako ekonomske razlike ostanu ovako velike, Europa dugoročno neće moći razviti zajedničku predodžbu o blagostanju.“
Fenix-magazin/DP/MMD
