Stjecanje hrvatskoga državljanstva ubuduće bi trebalo biti lakše za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je sa sjednice u četvrtak uputila u proceduru Hrvatskoga sabora.
“Prijedlogom ovoga zakona nastoji se pojednostaviti postupak i olakšati stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke, čime će se prepoznati i valorizirati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i drugi potencijali u hrvatskom iseljeništvu”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Izvijestio je kako je od početka primjene Zakona o državljanstvu, od 1992. godine do danas, naturalizacijom u hrvatsko državljanstvo primljeno nešto manje od 1,1 milijun stranih državljana. U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana, bilo da žive u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Izmjenama zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin.
Više se ne mora poznavati hrvatski jezik, pismo, kulturu i društveno uređenje
Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.
Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.
Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Također, predlaže se davanje svečane prisege za osobe koje hrvatsko državljanstvo stječu naturalizacijom, kao i to da državljanstvo više ni po kojoj zakonskoj osnovi ne bi mogla steći osoba koja ga se ranije odrekla kao punoljetna osoba.
Državljanstvo će se moći i izgubiti, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su izmjene zakona dio obećanja iz razgovora s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Hrvatske.
Fenix-magazin/MD
