Kad prvi put kročite u Termoli, nećete biti sigurni što vas više fascinira – sam grad i njegova povijest ili moćni valovi koji neumorno udaraju o obalu dok puše jak, ali topao vjetar. Nalik je dalmatinskoj buri, no nimalo hladan, oštar i suh kao bura.
Piše: Marijana Dokoza
Termoli je mjesto smješteno, kako bi to Dalmatinci rekli, „s one bane mora“. I zaista, ako gledate iz Dalmacije, nalazi se upravo „s onu banu“ u južnoj Italiji. Grad leži na Jadranskoj obali regije Molise, dok se preko Jadranskog mora, pruža istočna obala Hrvatske, otprilike područje sjeverne Dalmacije u okolici Zadra i Šibenika.
Povijest ovih krajeva duboko je isprepletena s dolascima Hrvata koji su bježali pred Turcima. Iako su Turci u Sjevernu Dalmaciju najčešće dolazili kroz unutrašnjost, jer je obala bila pod okriljem Mletačke Republike, njihovi napadi tijekom 16. i 17. stoljeća osjetili su se i u zaleđu Zadra, Šibenika i Senja. Turci su nerijetko pljačkali obalne gradove, a mnogi Hrvati bježali su prema sigurnijim krajevima, pronalazeći utočište upravo u Termoliju.
Zaljev vjetrova
Ako stignete u Termoli baš u trenutku kad s mora počne puhati onaj suhi, žestoki vjetar nalik našoj dalmatinskoj buri, pred vama će se otvoriti prizor koji se dugo ne zaboravlja. More se lomi u bijelo, a horizont drhti pod naletima zraka. U istom trenutku se divite i bojite se tog prizora i snage. Zbog toga ovaj zaljev zovu „Zaljev vjetrova“. Plaža koja ga okružuje proteže se poput polumjeseca, a cijelu sliku upotpunjuju ribarski brodovi.
Ovaj zaljev posebno je drag ljubiteljima vjetra: windsurferi i kitesurferi ovdje rado dolaze. Za njih je svaki udar vjetra i val izazov, a svaki let iznad površine mora neopisiva sloboda.
SLUČAJNO U NAPULJU: Nekoliko sati koji se pamte cijeli život!
Tisućljetna povijest
No Termoli je mnogo više od sportskog raja. Grad čuva tisućljetnu povijest, koja počinje još u rimsko doba, a pravi zamah doživljava u srednjem vijeku. Na brežuljku iznad mora stoji Castello Svevo, normanski dvorac iz 13. stoljeća.
Njegove zidine kao da pričaju priču o vladarima koji su se ovdje smjenjivali – Normanima, Hohenstaufenima, Aragoncima. Uz dvorac se zbijaju kamene uličice Borgo Antica, starog grada koji izgleda kao da je izašao iz nekog zamrznutog vremena. Rublje koje visi na konopcima i suši se na vjetru, šarene fasade i miris svježe ribe stvaraju prizor koji vam izgleda kao da gledate neku staru talijansku, pa i dalmatinsku seriju.
U samom srcu starog grada nalazi se katedrala Santa Maria della Purificazione, romanička ljepotica iz 12. stoljeća. U njoj se nalazi jedna od najstarijih relikvija Molisea – slika Majke Božje Termolije. Književnici i pjesnici bi kazali kako svatko tko uđe u katedralu osjeti kako se stoljeća talože u kamenu i svjetlosti prekrasne katedrale.
Ako se ljeti ili u proljeće spustite iz uskih uličica prema moru, Termoli se pretvara u otvorenu pozornicu mediteranskog života. Lungomare, duga šetnica uz obalu, poziva na beskrajne šetnje. Plaže su duge, pješčane i pristupačne.
Ipak, najautentičniji dio grada čeka vas u ribarskoj luci. Ondje se more i ljudi dodiruju svakog jutra: brodovi pristaju, ribari istovaruju mreže u kojima je ulovljena riba, a tržnica oživi mirisom soli i svježih morskih plodova. Ako ćete negdje kušati pravu dušu Termolija, onda je to upravo ovdje – u tanjuru punom jednostavne, ali savršene mediteranske hrane.
Zaljev vjetrova možda vas privuče zbog svojih valova i vjetra. Ali Termoli će vas zadržati zbog priča, ljudi, boja i okusa. I kad se vjetar stiša, a more smiri, shvatit ćete da je pravi razlog dolaska – osjećaj kao da ste na trenutak pronašli mjesto gdje se povijest, priroda i more stapaju u jedno.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
