Zadivljujuće ljepote Boke kotorske, zaljevske uvale smještene između impozantnih strmih litica krških planina Orjena i Lovćena, na obali južnog Jadrana, oduševile su bečke Hrvate i njihove austrijske prijatelje, okupljene 21. veljače u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Za oduševljenje se je pobrinula prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i dugogodišnja proučavateljice kulturne baštine Boke kotorske.
Znanstvenica je pod naslovom “Boka kotorska – Zaljev svetaca i hrvatske kulture”, održala izuzetno zanimljivo predavanje kao uvod u projekciju filma “O Crkvama sve najbolje”, s impozantnim prikazom sakralne baštine Boke kotorske.
Sve nazočne uvodno je pozdravio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić. Među brojnim gostima i uzvanicima bila je i šefica kabineta ministar vanjskih i europskih poslova RH Lara Romano, kao i otpravnica poslova u Veleposlanstvu Crne Gore u Austriji, Stanica Anđić.
“Izlaganje je temeljeno na mom 30-godišnjem znanstvenom bavljenju kulturom i baštinom hrvatske manjine u Crnoj Gori i mom znanstvenom radu – Boka Kotorska – Zaljev svetaca i hrvatske kulture”, istaknula je Babić Galić, višestruko nagrađivana znanstvenica, za njen doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Potom je predstavila impresivni “Zaljev svetaca” i bogatu hrvatsku kulturu i tradiciju Boke Kotorske, čiju baštinu čuva i promiče, kako je istaknula, oko 5.150 pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori.
Napomenula je kako se radi o “autohtonoj hrvatskoj kulturi, koja je “od stoljeća sedmog, kuća Hrvata”.
“Boka kotorska je Zaljev svetaca, Bogorodičin zaljev. Boka kotorska je fjord, koji to po genezi nije. Boka kotorska je stara hrvatska kuća, koja je biser hrvatske kulture i kulturni dragulj Crne Gore”, rekla je Babić Galić za Večernji list.
“Ovaj put sam se odlučila na nešto drugačiji način promocije, za film, koji je napravljen u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore, a zove se – O crkvama sve najljepše”, istaknula je ustvrdivši:
“Kroz jednu sakralnu kulturu Boke kotorske može se vidjeti koliko smo blago zanemarili, o čemu trebamo brinuti i što trebamo znati svi mi, kojima je hrvatski identitet i kultura glavna nit, rekla bi kralježnica, koja nas drži uspravnima”.
Ono što je znanstvenici bilo posebno važno istaknuti je kako bokeljska kultura “nije samo kultura Boke kotorske nego i europska kultura i kultura svakoga Hrvata”. Uz opasku kako bi stoga svi trebali vidjeti kako pomoći Boki kotorskoj i Hrvatima koji tamo žive, “kako bi opstali”.
Također je naglasila značajan doprinos bokeljske baštine kulturnoj raznolikosti Crne Gore.
“Ono što sam htjela postići ovim filmom i predavanjem temeljenom na mom znanstvenom radu je osvijestiti iseljenu Hrvatsku, i u konačnici i europsku publiku, da postoji Zaljev svetaca i hrvatske kulture, koji je veliko kulturološko blago, a koji je pomalo zaboravljen”, istaknula je sjajna promotorica Boke kotorske i Hrvata koji u njoj žive.
Potom je nabrojala samo neke od brojnih “bisera i dragulja” tog jedinstvenog Zaljeva prirodnih ljepota, kulturne baštine i svetaca, koji pripadaju, kako je rekla, “hrvatskom kulturnom kodu”.
Tu su svetišta od ugleda i poštovanja: katedrala iz 1.166. godine, dok još ni Amerika nije bila otkrivena, starija i od bazilike sv. Petra u Rimu, na tisuće malih trgova, zatim sveci i blaženici, poput sv. Leopolda Bogdana Mandića, prve hrvatske blaženice Ozane Kotorske, blaženika Gracija iz Mula Itd. Ali i Tripundanske svečanosti, manifestacije u čast sv. Tripuna, zaštitnika Kotora, kao i Tripundansko kolo, koji su na popisu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine.
Naravno, i nezaobilazna Bokeljska mornarica, najstarija aktivna mornarica na svijetu. Čije hrvatske bratovštine svjedoče svoju višestoljetnu tradiciju.
Znanstvenica nam je rekla kako “niti jedna hrvatska Vlada dosad nije pružila toliku podršku i skrbila o Hrvatima Boke kotorske, i to na svim razinama, kao sadašnja”.
“Danas nas je u Boki kotorskoj ostalo još samo 5150, ali smo snažni, povezani i sigurni, jer Hrvatska je s nama i uz nas”, naglasila je prof. dr. Vanda Babić, rođena 1967. godine u Kotoru.
Možda na kraju nije na odmet spomenuti i podatak da je Boka kotorska bila dio Dalmacije do 1922. godine, a od 1945. godine pripada Crnoj Gori.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
