Zakonsko zdravstveno osiguranje u Njemačkoj nalazi se u ozbiljnoj financijskoj krizi. Dok doprinosne stope stalno rastu i predviđaju se nova povećanja za 2026. godinu, vodeći političari Unije (CDU/CSU) pozivaju na preustroj financiranja sustava.
„Obveznici doprinosa više ne smiju financirati državnu blagajnu. Zbog toga troškove izvanosiguravateljskih usluga, koji iznose oko 57 milijardi eura, mora pokriti država iz poreznih prihoda“, izjavio je Johannes Winkel, predsjednik Mlade Unije (JU), za Rheinische Post.
I zamjenik predsjednika zastupničkog kluba Unije, Sepp Müller, naglasio je u istom razgovoru: „Kako bi se spriječio daljnji rast troškova rada, sve opcije moraju biti na stolu. To uključuje porezne subvencije iz saveznog proračuna za usluge koje nisu vezane uz osiguranje, kao i korištenje internih rezervi sustava.“
Što su izvanosiguravateljske usluge i koliko koštaju?
Izvanosiguravateljske usluge uključuju sve rashode zakonskog zdravstvenog osiguranja koji ne spadaju pod klasični princip osiguranja. Najveći trošak predstavlja besplatno uključivanje članova obitelji – supružnika, životnih partnera i djece – poznato kao obiteljsko osiguranje. Prema dostupnim podacima, otprilike polovica ukupnih 57 milijardi eura odlazi upravo na taj segment.
Ostali važni troškovi uključuju zdravstveno osiguranje za korisnike Bürgergelda (novi oblik socijalne pomoći), što godišnje košta oko 10 milijardi eura, kao i određene medicinske usluge za trudnice i postupke umjetne oplodnje.
Zastupničko tijelo zakonskih osiguravatelja (GKV-Spitzenverband) čak planira tužbu protiv savezne vlade, jer ona i dalje pokriva samo dio troškova za korisnike Bürgergelda.
Proračun i prijedlozi mjera
Od 2004. godine savezna vlada iz poreznih sredstava sufinancira te izvanosiguravateljske troškove. Taj doprinos trenutno iznosi 14,5 milijardi eura, navodi Ministarstvo zdravstva. Kad bi država u potpunosti preuzela pokrivanje svih tih troškova, prosječna stopa doprinosa mogla bi pasti za oko 0,5 postotnih bodova, procjenjuju stručnjaci.
Kako bi se zatvorila potencijalna proračunska rupa od 57 milijardi eura, Winkel predlaže radikalno smanjenje subvencija. „Prvi korak bila bi detaljna provjera svih proračunskih stavki i drastično smanjenje državnih subvencijskih programa, koji trenutno iznose preko 50 milijardi eura. Osim toga, značajan potencijal za uštede postoji i u socijalnom proračunu, koji bi 2026. trebao narasti za deset milijardi na ukupno 200 milijardi eura“, izjavio je.
Ministarstvo zdravstva pod pritiskom
Ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) pod velikim je vremenskim pritiskom. U pregovorima je s ministrom financija Larsom Klingbeilom (SPD) oko dodatnih četiri milijarde eura pomoći GKV-u, kako bi se spriječilo novo povećanje doprinosa 2026. godine. No, proračunski prostor za takvu pomoć je vrlo ograničen.
Warken je oformila stručnu komisiju koja do ožujka 2026. treba predložiti mjere za stabilizaciju doprinosa nakon 2027. Napomenula je da ne smije biti „zabranjenih tema“ u tom procesu, ali je i upozorila: „Te mjere mogu samo ublažiti povećanje doprinosa – ne mogu ga spriječiti.“
Političari CDU-a, Winkel i Müller, također traže brzo uvođenje primarnog sustava liječnika opće prakse. Time bi osiguranici prvo morali posjetiti svog obiteljskog liječnika prije nego što odu specijalistu, čime bi se smanjile nepotrebne pretrage.
Demografske promjene pogoršavaju situaciju
Kritike i prijedlozi dolaze i iz samih zdravstvenih osiguravajućih društava. Dr. Jens Baas, direktor osiguravatelja Techniker Krankenkasse, kaže da je hitna akcija nužna: „Ako se želi izbjeći daljnje financijsko opterećenje građana i poslodavaca, vlada mora djelovati odmah – bez čekanja komisije.“
Glavni razlog za hitnost leži u demografskim promjenama: već danas je svaki peti građanin Njemačke stariji od 66 godina, a broj starijih od 85 godina mogao bi se do 2055. gotovo utrostručiti – s 2,3 na 6,5 milijuna, pokazuje službeni demografski portal.
Ugledni ekonomist Martin Werding upozorava: „Razvoj situacije je zapanjujući.“ Bez temeljitih reformi, socijalni doprinosi bi mogli porasti s trenutnih 42% na čak 50% bruto prihoda. Prijedlog Unije o potpunom prebacivanju financiranja izvanosiguravateljskih usluga na državni proračun mogao bi biti samo prvi korak u spašavanju zdravstvenog sustava od demografskog kolapsa.
No, vremena za djelomična rješenja više nema – generacija baby boomera već je pred mirovinom.
Fenix-magazin/DP/MMD
