ZAKONSKO NASLJEĐIVANJE BEZ OPORUKE: Ovim redoslijedom nasljeđuju vaši srodnici u Njemačkoj

U više od polovice svih nasljednih slučajeva u Njemačkoj ne postoji oporuka. U takvim slučajevima zakon određuje nasljedni red za srodnike. No, tko tada nasljeđuje što i u kojem omjeru?

Njemačko nasljedno pravo omogućuje svima da za slučaj smrti odrede što će se dogoditi s njihovom imovinom. To se može učiniti putem oporuke ili notarski ovjerenog ugovora o nasljeđivanju. Ako tijekom života ne izradite valjanu oporuku ili ugovor o nasljeđivanju, raspodjela vaše imovine regulira se zakonskim nasljeđivanjem, koje je uređeno u Građanskom zakoniku (BGB) u člancima 1924 i dalje.

Najvažnije ukratko:

Supružnici, djeca i bliski srodnici prvi dolaze u obzir kao nasljednici. Ako nema bližih rođaka, naslijediti mogu i dalji srodnici, poput teta, ujaka ili bratića i sestrični. Ključni faktori u određivanju udjela u nasljedstvu su pravo bračnog partnera na nasljeđivanje te tzv. sustav redova nasljeđivanja.

Kako funkcionira zakonsko nasljeđivanje?

Kod zakonskog nasljeđivanja – nakon prava bračnog partnera – presudan je stupanj srodstva s preminulim. Prvo nasljeđuju najbliži srodnici, tj. supružnici, djeca i unuci, zatim nasljednici drugog reda, poput roditelja, braće i sestara, nećaka i nećakinja. Tek potom nasljeđuju tete, ujaci, bratići i sestrične.

Važno:

Osim srodnika, nasljeđuje i preživjeli supružnik ili registrirani životni partner. Pravo bračnog partnera na nasljeđivanje smanjuje udio koji pripada ostalim srodnicima. Bliži srodnici isključuju daljnje rođake iz nasljednog reda. Konkretno, to znači: ako preminula osoba ima djecu, braća i sestre preminulog ne dobivaju ništa prema zakonu.

Redovi zakonskog nasljeđivanja

Zakonsko pravo na nasljedstvo temelji se na sustavu redova nasljeđivanja. Rođaci se dijele u tri nasljedna reda:

Nasljednici prvog reda (§ 1924 BGB): Djeca ostavitelja i unuci.
Nasljednici drugog reda (§ 1925 BGB): Roditelji ostavitelja, braća i sestre, nećaci i nećakinje (također i razvedeni roditelji preminule osobe).
Nasljednici trećeg reda (§ 1926 BGB): Bake i djedovi ostavitelja, tete i ujaci, bratići i sestrične.

Kada nasljeđuju djeca i unuci?

Nasljednici prvog reda su izravni potomci preminulog. Ako ostavitelj u trenutku smrti ima živuće dijete, ono nasljeđuje zajedno s preživjelim bračnim partnerom. Ako postoji više djece, nasljedstvo se dijeli među njima i bračnim partnerom u jednakim dijelovima. Ako su djeca preminule osobe već umrla, njihova djeca (unuci) nasljeđuju njihov dio. Isto vrijedi i za izvanbračnu djecu rođenu nakon 1. srpnja 1949.

Kada nasljeđuju braća i sestre?

Braća i sestre uvijek su nasljednici drugog reda, isto kao i roditelji preminule osobe. Oni nasljeđuju samo ako ostavitelj nije imao djecu i ako su njegovi roditelji već preminuli. Ako oba roditelja još uvijek žive, oni dijele nasljedstvo na jednake dijelove.

Ako je jedan od roditelja već preminuo, njegovo mjesto preuzimaju potomci – u ovom slučaju braća i sestre preminule osobe te njihova djeca.

Kada nasljeđuju tete, ujaci, bratići i sestrične?

Rođaci trećeg reda rijetko dolaze u obzir za nasljeđivanje. To se događa samo ako ostavitelj nije ostavio djecu ili unuke, njegovi roditelji su preminuli, a nema ni braće, sestara, nećaka ni nećakinja. Tek tada bake i djedovi, odnosno njihovi potomci – ujaci, tete, bratići i sestrične – mogu naslijediti.

Kako nasljeđuju posvojena djeca?

Ako ste posvojili dijete, ono se smatra vašim zakonskim potomkom. Maloljetna posvojena djeca imaju jednaka nasljedna prava kao i biološka djeca te isključuju nasljednike drugog reda, poput braće i sestara ostavitelja. Posvojena djeca više nemaju pravo nasljeđivanja od svojih bioloških roditelja.

Važno: Za punoljetno posvojenu djecu vrijede posebna pravila. Njihova povezanost s biološkim roditeljima ne prestaje, pa mogu naslijediti i biološke i posvojiteljske roditelje. No, oni nemaju pravo nasljeđivanja od rodbine svojih posvojitelja.

Kada nasljeđuje država?

Ako niste ostavili oporuku ili ugovor o nasljeđivanju, nemate zakonske nasljednike ili su se oni odrekli nasljedstva, država preuzima nasljedstvo. Konkretno, to čini savezna država u kojoj je preminula osoba imala prebivalište u trenutku smrti. Ako osoba nije imala prebivalište u Njemačkoj ili nije moguće utvrditi službenu adresu, nasljeđuje savezna država.

Porezi u zakonskom nasljeđivanju – razina srodstva i neoporezivi iznosi

Kod nasljeđivanja važno je uzeti u obzir porez na nasljedstvo. Ovisno o stupnju srodstva, nasljednici imaju različite neoporezive iznose. Nekretnine se mogu naslijediti bez poreza ako ih nasljednici prvog reda kasnije koriste za vlastito stanovanje.

Važno: Pri pisanju vlastoručne oporuke morate se pridržavati određenih pravila kako bi ona bila pravno valjana.

Fenix-magazin/DP/MMD