Dvojica naših znanstvenika brzo su usuglasili stavove i donose zajedničko priopćenje o razvoju i trenutnom stanje pandemije COVID-19, najnovijim znanstvenim spoznajama i preporukama građanima Hrvatske.
Znanstvenici Ivan Đikić i Igor Rudan, koji istražuju razvoj pandemije COVID-19 i nastoje redovito prenositi javnosti stručne rezultate, odlučili su iznijeti svoje zajedničke i usuglašene stavove oko razvoja pandemije COVID-19 i trenutačnih rezultata Hrvatske. Želimo naglasiti da i kada je došlo do razlika u pojedinim javnim izjavama, to je prvenstveno bilo zbog nedostatka pravilnih informacija u tom trenutku, a ne različitih pogleda na znanstvene činjenice oko razvoja COVID/19 pandemije. Hrvatska je trenutačno u najkritičnijoj fazi borbe protiv COVID-19 i neophodno je jedinstveno djelovanje svih građana, odgovornih znanstvenika i stručnjaka, medicinskih djelatnika, članova civilne službe, svih koji rade i pomažu u Nacionalnom kriznom Stožeru, kao i lokalnih i državnih javnih djelatnika. Situacija se iz tjedna u tjedan, ponekad već iz dana u dan mijenja, a mi u svakom trenutku komuniciramo najkvalitetnije znanstvene podatke koje tada imamo, sa željom da ti podaci potaknu građane na pravilne reakcije.
Neočekivani događaji
Sve su epidemije i pandemije neočekivani i dinamički događaji u kojima se treba istovremeno prikupljati informacije o uzročniku i poduzimati epidemiološke mjere. Stoga to nisu događaji čiji je razvoj na bilo koji način unaprijed predvidiv i specifični su za pojedine sredine s obzirom na reakciju i lokalno širenje virusa.
Primjerice, prvi znanstveni podaci o bolesti COVID-19 temeljili su se na iskustvima iz Wuhana i pokrajine Hubei. Prve procjene stope umiranja u zajednici od oko 0.5 do 1% u ostalim pokrajinama Kine i u Južnoj Koreji, te prvi podaci o spektru simptoma bolesti gdje 1.4% liječenih u bolnicama umire, uz prvu procjenu mjera brzine širenja bolesti u zajednici (R0) od 2.2, ukazivali su da se radi o potpuno nepoznatoj i prilično opasnoj bolesti. Ona se pritajeno širi zbog relativno blagih simptoma u oko 80% oboljelih, ali možda i više, jer ukupan broj stvarno zaraženih u pojedinim zemljama i dalje nije dovoljno precizno određen. Po tim stručnim parametrima, njezini su učinci trebali biti usporedivi s težom gripom ako se pravovremeno primjene epidemiološke mjere.
Naglašavamo ponovo da je gripa i danas izrazito opasna bolest, koja godišnje odnosi i do 650,000 ljudskih života u svijetu čak i uz cijepljenje, a bez kojeg bi broj umrlih bio i znatno veći.
Temeljem tih prvih podataka iz Kine, početne su procjene predviđale zaustavljanje ove opasne bolesti na prvim linijama epidemiološke obrane zemalja Europske Unije i sjeverne Amerike, kao što je to već ranije učinjeno u Kini i razvijenim zemljama Azije. Ova pandemija je zahtijevala organizirane i usklađene epidemiološke mjere širom svijeta prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije i dostupnim podacima o brzini širenja te bolesti.
Dolazak bolesti u EuropU i SAD
Međutim, dolaskom bolesti u Europu i SAD, zbog niza nepredviđenih razloga, a najvećim dijelom zakašnjele reakcije u primjeni epidemioloških mjera u pojedinim zemljama, epidemija je probila prve linije obrane većeg broja zemalja, slobodno se proširila stanovništvom i dovela do zaraze izuzetno velikog broja ljudi eksponencijalnom brzinom širenja. Zbog toga je došlo i do neočekivano velikog broj žrtava u tim zemljama, koji prikazuje novu sliku COVID-19 bolesti kada epidemiološke mjere izostanu ili zakasne.
Takav razvoj događaja nije bio predvidiv i sada imamo potpuno nove podatke o širenju te iste bolesti. Primjerice, tek je slobodnim širenjem bolesti u tim zemljama postalo jasno da se virus može širiti i znatno brže – rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja pokazuju da R0 parametar nije 2.2, već 5.7 u tim zemljama. To sasvim mijenja sva početna predviđanja i ukazuje da je ključna opasnost od COVID-19 ogromna brzina njezinog slobodnog širenja.
Zbog tako brzog širenja zaraze nastaje velik broj teških slučajeva koji zahtijevaju intenzivnu skrb. Uz to, bolnice i domovi umirovljenika izuzetno su opasna potencijalna žarišta epidemija i velikog broja preminulih, jer je tamo stopa umiranja od bolesti COVID-19 znatno veća. Preopterećenje sustava zdravstva teškim pacijentima s COVID-19, posljedično dovodi do rasta smrtnosti i od svih ostalih bolesti zbog pružanja slabije skrbi. Kao rezultat ovih novih spoznaja, velika većina zemalja svijeta uvela je u fazama sve strože mjere društvenog i fizičkog distanciranja do potpunih karantena, kako bi usporila širenje virusa te omogućila svojim zdravstvenim sustavima da svima s teškim oblikom bolesti pruži punu zdravstvenu skrb.
Pravovremena reakcija Hrvatske
U svim poduzetim epidemiološkim mjerama, reakcija Hrvatske bila je pravovremena i njezini su dosadašnji rezultati odlični, prvenstveno zahvaljujući izrazito kvalitetnim stručnjacima, epidemiolozima, infektolozima, liječnicima i svim zdravstvenim djelatnicima koji su ponekad u vrlo teškim uvjetima uspjeli izolirati svaku opasnu pojavu virusa u populaciji a posebno u bolnicama. Posebno želimo istaknuti timski rad Nacionalnog kriznog stožera sa svim svojim djelatnicima koji je zajedničkim radom, uvažavanjem stručnih podataka, donosio pravilne odluke i do sada uspio kontrolirati širenje virusa u Hrvatskoj.
Najnovije procjene Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja u Seattleu predviđaju da bi prvi epidemijski val u Hrvatskoj mogao imati svoj vrhunac 20. travnja, a nastave li se stroge protuepidemijske mjere, tada bi broj umrlih mogao doseći između 100 i 200, što je uistinu jedna od najnižih procjena za europske države.
No, kao što smo rekli na početku, situacija se mijenja iz dana u dan, i sve se može brzo promijeniti ako zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i krivog djelovanja stvorimo rupe u epidemiološkim mjerama. Posebno je važno izbjeći incidente epidemija u bolnicama i domovima umirovljenika. Događaji u posljednjih par dana ukazuju da je to trenutno najveća opasnost i prioritet u borbi Hrvatske s COVID-19. Podsjećamo da samo tjedan dana slobodno širenja virusa povećava broj zaraženih u Hrvatskoj za barem deset puta.
Javno iznošenje i medijsko promoviranje podataka za Hrvatsku radi transparentnosti i motivacije građana da se striktno pridržavaju svih predloženih epidemioloških mjera je izrazito važan.
Jedino zajedničkim djelovanjem svih Hrvatska će i na kraju epidemije imati odlične podatke, a postići ćemo i najvažniji cilj: smanjiti ćemo broj umrlih i skratiti prisustvo virusa u populaciji. U takvom pravilnom djelovanju ogromnu ulogu imaju i svi javni djelatnici, političari i mediji. Vrlo je važno da se znanstveni podaci, bez obzira kako bili analizirani, ne koriste s krivim porukama u javnosti.
Kako se koja zemlja trenutno nosi s ovom pandemijom može se u realnom vremenu pratiti na stranici https://www.worldometers.info/coronavirus/, a razlike su pritom prilično očite. Stoga metode njihove usporedbe u ovoj fazi mogu biti različite a globalni zaključci slični.
Globalni odgovor
Zanimljivo je i da smo unutar 24 sata dobili i niz dodatnih stručnih mišljenja imunologa i fizičara kojima se osobno zahvaljujemo. Međutim, o usporedbama s drugim zemljama ćemo moći znatno kvalitetnije raspravljati tek nakon završetka ove pandemije, kada budemo imali točne i konačne podatke. Tada ćemo moći uspoređivati razlike s obzirom na pojavnost, dobnu i spolnu strukturu stanovništva, kulturne razlike, gustoću naseljenosti, klimatske prilike, ekonomski razvoj, kvalitetu javno zdravstvenih sustava, brzinu širenja, poduzete mjere i brojne druge parametre. Iz tih podataka ćemo dosta naučiti o razlikama u širenju virusa u pojedinim zemljama. Važno je i što ćemo naučiti i kako se bolje pripremiti globalno za nove pandemije virusima koje nas zasigurno očekuju u budućnosti. Globalne zdravstvene krize zahtijevaju i globalni odgovor svih zemalja.
Nadamo se da će ovo zajedničko priopćenje ukazati da znanstvenici mogu vrlo brzo uskladiti svoje stavove i zajedničkim naporima nastaviti raditi na pravilnom informiranju građana o znanstvenim spoznajama povezanima s COVID-19. Iako imamo različita profesionalna iskustva iz područja znanstvenih eksperimentalnih istraživanja i globalnog javnog zdravstva, obojica imamo potpuno jedinstven stav o tome kako znanstvena zajednica promatra pandemiju COVID-19, kao i koje su korisne preporuke građanima Hrvatske.
Ivan Đikić i Igor Rudan
