Klimatska kriza ne dovodi samo do porasta globalne prosječne temperature. Sve su očitiji učinci na oceane i led, a mnoge posljedice globalnog zatopljenja već su nepovratne, barem na stotine ili tisuće godina, upozorava Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom najnovijem izvješću o stanju svjetske klime.
UN-ov glavni tajnik António Guterres naglasio je: Naš planet šalje sve više signala stresa. Među najvažnijim posljedicama su gubitak leda i porast razine mora.
Ključni podaci iz izvješća:
- Globalna prosječna temperatura u 2024. godini bila je oko 1,55 °C iznad razine prije industrijske revolucije (1850.–1900.), što su klimatolozi već u siječnju potvrdili.
- Posljednjih osam godina obilježeno je rekordnim porastom toplinskog sadržaja oceana. Oceani apsorbiraju oko 90% topline nastale porastom stakleničkih plinova, što ih čini ključnim za klimatski sustav Zemlje.
- U posljednje tri godine zabilježena su najniža razdoblja sezonske površine leda na Antarktiku, manje od dva milijuna kvadratnih kilometara.
- Globalno, ledenjaci su u posljednje tri godine izgubili više mase nego ikada prije od početka mjerenja 1970-ih.
- Porast razine mora udvostručio se od početka satelitskih mjerenja 1993. godine, sada iznosi 4,7 mm godišnje.
Trend porasta temperatura traje desetljećima
Klimatski sustav je trom, što znači da će trend porasta temperatura trajati desetljećima čak i ako bi se emisije stakleničkih plinova magično zaustavile.
Godina 2024. bila je prva godina od početka mjerenja u kojoj je globalna prosječna temperatura bila više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, čime je postala i najtoplija godina ikad zabilježena. Pariški klimatski sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 °C, ali dugoročni trend trenutno kreće se između 1,34 i 1,41 °C, ovisno o metodologiji izračuna.
Uz ljudski utjecaj, na nagli porast temperature u 2023. i 2024. utjecali su i prirodni fenomeni poput El Niña i povećane Sunčeve aktivnosti. Izvješće WMO-a jasno ukazuje na hitnu potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i prilagodbom na već neizbježne klimatske promjene. Bez odlučnih akcija, učinci klimatske krize postat će sve teži za kontrolu.
Fenix-magazin/MD
