Zaboravljivost je dosadna – a ponekad nas i plaši. Ali ako razumijemo kako pamćenje funkcionira, možemo ga trenirati. Neuroznanstvenik objašnjava što je važno.
Priredio: Ivan Matić
Ponekad nas svakodnevne stvari gotovo tjeraju u očaj: Gdje su ključevi od auta?
Što sam opet htio (htjela) reći? I što se zapravo događa s mojim pamćenjem? Je li to još uvijek normalna zaboravnost – ili je to već znak bolesti?
Naše pamćenje nije dizajnirano za pohranjivanje i pamćenje pojedinačnih stvari poput imena ljudi koje smo upoznali na zabavi, objašnjava neuroznanstvenik Charan Ranganath u prilogu za list Utopia.de.
Zaboravljanje imena je normalno
Zato je normalno da se takve stvari zaborave.
Naš mozak radi poput filtera: “Pamćenje je proces kojim naš mozak filtrira ono što je važno – to jest, informacije koje nam pomažu da se snalazimo u nesigurnom svijetu koji se stalno mijenja”, kaže profesor psihologije.
“Nastojimo se usredotočiti na svoje slabosti kada je u pitanju pamćenje, ali većinom prilično dobro pamtimo ono što nam je potrebno, zahvaljujući prefrontalnom korteksu.”
Ovaj dio mozga aktivan je kada ljudi nešto planiraju ili rješavaju složene probleme. Zato, prema Ranganathu, igra središnju ulogu u tome hoćemo li se nečega sjećati u svakodnevnom životu.
Možete trenirati svoje pamćenje
Problem: Performanse prefrontalnog korteksa opadaju kako starimo, a oštećujemo ga kada previše obavljamo više zadataka istovremeno, pod stresom smo ili ne spavamo dovoljno, objašnjava Ranganath u poslovnom časopisu Fast Company.
Ali: prefrontalni korteks se može ojačati.
To uključuje, između ostalog, tjelesnu aktivnost i sport, vježbe svjesnosti i isključivanje ometanja (kao što su e-pošta i WhatsApp obavijesti).
Izađite iz kolotečine: sakupite nove dojmove za ažuriranja
Prema Ranganathu, također je važno dati mozgu što više različite hrane (govori o raznim podacima) kako bi ga trenirao i održao u formi.
Ova hrana se sastoji od iskustava i doživljaja koje imamo.
Da bismo to učinili, moramo izaći iz kolotečine, otkriti druga mjesta i stupiti u kontakt s ljudima različitog porijekla i različitih perspektiva, savjetuje stručnjak.
Zauzvrat možemo koristiti ova pojedinačna iskustva: Naša sposobnost pamćenja događaja osigurava da možemo stalno ažurirati svoje znanje i brzo se i fleksibilno prilagođavati novim situacijama.
“S druge strane, ako provodimo previše vremena s istim ljudima, na istim mjestima i u istim situacijama, naše pamćenje atrofira.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
