Europska komisija dodijelit će 25 milijuna eura državama članicama EU-a za potporu dobrovoljnom povratku migranata koji nemaju pravo ostati u Uniji, javlja agencija Anadolu.
Kako navode u Europskoj komisiji, sredstvima iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) žele podržati države članice u provedbi programa dobrovoljnog povratka državljana zemalja izvan EU koji nemaju pravo na ostati u Uniji. Sredstva će se koristiti za izgradnju kapaciteta i podršku dobrovoljnom povratku migranata u njihove zemlje podrijetla.
Prijava do 15. studenog
Zemlje članice koje sudjeluju u AMIF-u mogu se prijaviti za sredstva do 15. studenog. Stoga se za sredstva mogu prijaviti sve zemlje članice osim Danske.
Bruxelles je poziv za iskazivanje interesa objavio dva dana prije sastanka Europskog vijeća u četvrtak, na kojem će upravljanje migracijama biti jedna od središnjih tema. Kako se očekuje, bit će riječi i o povratku prebjega koji nemaju pravo na boravak u EU u zemlje podrijetla, budući da je početkom mjeseca više od polovice članica zatražilo od Europske komisije da pripremi novi zakonski prijedlog za uređenje ove oblasti.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je pripremu novog prijedloga u pismu čelnicima u ponedjeljak. Prema riječima predsjednika Europske komisije, time će se uspostaviti jasne obveze za odbijene migrante i ubrzati postupci povratka, uključujući digitalizaciju obrade slučajeva i međusobno priznavanje odluka članica.
U sklopu pripreme novog zakonodavstva založila se, među ostalim, za “ispitivanje mogućih puteva naprijed u vezi s idejom uspostave povratničkih centara izvan EU”. Pritom će se moći koristiti iskustva s radom centara za migrante koje je Italija uspostavila u Albaniji, rekla je.
Migracija jedna od tema
Brojni čelnici zemalja Europske unije pozvali su na akciju po pitanju dolaska migranata, posebice u pogledu njihovog povratka, rečeno je prije početka sastanka europskih čelnika u Bruxellesu, javlja Anadolu.
Njemački kancelar Olaf Scholz prije početka summita EU, na kojem će migracije biti jedna od glavnih tema, založio se za bržu provedbu Europskog migracijskog pakta, koji su članice dogovorile u proljeće. Pritom je istaknuo važnost učinkovitosti, uključujući i povratak migranata, o čemu će čelnici razgovarati na današnjem sastanku.
Kako je naglasio, zaštitu treba pružiti onima kojima je potrebna, ali “ne mogu svi doći”.
Danska premijerka Mette Frederiksen također je upozorila da Europa više ne može prihvatiti toliko ljudi.
U EU su sve intenzivniji pozivi Bruxellesu da poduzme mjere za smanjenje dolaska izbjeglica. S tim u vezi, jedna od mogućih ideja čini se osnivanje centara za povratak prebjega izvan EU.
Scholz zazire od ovakvih centara na temelju sporazuma između Italije i Albanije, gdje su prije nekoliko dana počela s radom dva takva centra. Kako je rekao, ti centri nisu rješenje za tako veliku zemlju kao što je Njemačka. Istaknuo je da EU treba “deportacije u skladu s europskim pravom”.
Nizozemska bi ih poslala u Ugandu
Nizozemski premijer Dick Schoof danas je, pak, po dolasku na summit EU rekao da je ideja o centrima za repatrijaciju izbjeglica u Ugandi, koju nizozemska vlada proučava, “ozbiljna”.
Kako je rekao, Nizozemska sa zanimanjem prati dogovor Italije i Albanije, te o tome više želi čuti od talijanskog premijera na današnjem sastanku.
Privremeni bugarski premijer Dimitar Glavčev pozdravio je ideju o izbjegličkim centrima u trećim zemljama. Kako je rekao, ovakvi centri u trećim zemljama su “dobar primjer koji ćemo podržati”.
Slovenski premijer Robert Golob bio je rezerviraniji prema rješenjima poput onog po uzoru na sporazum između Italije i Albanije. Kako je rekao u srijedu po dolasku na summit EU i Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) u Bruxellesu, tek treba vidjeti kako će oni funkcionirati. Prema njegovim riječima, to je više “pilot projekt” nego bilo što drugo. Također je smatrao da Europa može nešto naučiti iz ovoga, ali ne mora nužno imitirati takvo rješenje negdje drugdje.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis upozorio je da je povratak prebjega “karika koja nedostaje u našoj migracijskoj politici”. Ne možemo se pomiriti s činjenicom da nismo učinkoviti u odnosu prema onima koji nemaju pravo na zaštićeni status, upozorio je.
Kako je rekao, želi čuti više o “inovativnim rješenjima” koja u tom smislu predlaže Europska komisija.
Predsjednik Litve Gitanas Nauseda također smatra da su potrebne “inovativne mjere” u pogledu migracija, ističući suradnju s trećim zemljama. Upozorio je da je Litva suočena s posebnim izazovom hibridnih napada iz Bjelorusije i Rusije, koje koriste migracije kao oružje.
Prije summita EU-a u Bruxellesu je održan poseban sastanak o migracijama koji su sazvale Italija, Nizozemska i Danska. Sastanku su nazočili čelnici nekoliko država članica, uključujući Poljsku, Austriju, Mađarsku i Grčku, kao i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Na sastanku se, među ostalim, razgovaralo o konceptu sigurne treće zemlje u odnosu na provedbu pravila novog pakta o migracijama i azilu, suradnji u dobrovoljnom povratku prebjega, kao i centrima za repatrijaciju, priopćio je ured Talijanska premijerka Giorgia Meloni.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
