Ljudi različitih zanimanja i zvanja, većinom poduzetnici iz Hrvatske i svijeta podrijetlom iz Buškog blata iz župa Rašeljke, Vinica, Grabovica, Prisoje i Podhum, okupili su se s ciljem kako bi, stečenim znanjem i kapitalom pomogli razvoju svog rodnog kraja, kaže u razgovoru za Fenix Magazin direktor dioničkog društva Delminijum Vlado Kolak.

 

-Delminijum d.d. trenutačno broji 85 dioničara koji u Hrvatskoj i svijetu upravljaju poduzećima i sustavima u kojima je zapošljeno više od 50.000 ljudi. Uz Delminijum postoji i Ekološka udruga Buga koja trenutačno ima oko 50 članova. Obje te pravne osobe imaju sjedište uz Buško jezero, a zajednički im je da žele potaknuti revizalizaciju i razvoj tog kraja kroz izgradnju svojevrsnog turističko-edukacijskog centra te očuvati prostor uokolo Buškog jezera, kaže Kolak.

Velika obljetnica

-U susret 1.100-toj obljetnice krunjenja Kralja Tomislava (925. – 2025. godine) želimo senzibilizirat javnost i naše institucije te kroz projekte u različitim područjima života kao što su kultura, umjetnost, sport, znanost i gospodarstvo te tako obilježit taj veliki jubilej u skladu sa njegovom važnošću u životu i opstojnosti hrvatskog naroda i s ovih prostora, kaže Kolak. Također ističe kako žele potaknuti i formiranje „Hrvatskog povijesnog Sabora“ koji bi simbolično brojao 1.100 osoba i djelovao kroz 11 odbora koji bi, kroz svoje sekcije, ukazivali na vrijednosti na kojima je živio i opstao hrvatski narod i te vijednosti prenijeli na nove naraštaje.

-Kao polazne dokument izradili smo Deklaraciju o stanju, očuvanju i revitalizaciji buškoblatskog kraja te Zavjetnu povelju hrvatske mladeži koja je već gotova. Također, u suradnji sa likovnim umjetnicima u tijeku je izrada likovnog ciklusa Povijest Hrvata koja će sadržavati 14 velikih ulja na platnu veličine 2 x 3 metra, a koja govore o svakodnevnom životu, radostima i patnjama kroz  našu hrvatsku povijest. Istaknuti ću par naziva  Vrijeme dolaska, Vrijeme pokrštavanja, Vijeme stradanja, Vrijeme pobjede, Vrijeme varanja i kao posljednje Vrijeme nade, kaže Kolak.

Croaton 1.100

U suradnji sa udrugom Hrvatskih ratnih liječnika Domovinskog rata na mitskoj planini Tušnici postavit ćemo „Križni put“ od starokršćanske bazilike „Crkvine“ do vrha Tušnice. Već je gotovo prvih 5 postaja tog Križnog puta, kaže Kolak.

U razgovoru za Fenix Magazin Kolak ističe kako su tamošnji poduzetnici kreirali više investicijskih projekata uz Buško jezero od kojih je izdvojio turističke projekte poput obiteljskog resorta Galin Lakat – Marinovac,

Kulturno-turističko-edukacijski resort „CROATON 1100“ u Naklu te Turističko-infrastrukturnu stazu oko cijelog Buškog jezera. Ta staza će povezati najvažnije znamenitosti i vrijednosti uokolo jezera. Ta staza se realizira u suradnji sa Hrvatskom Elektroprivredom.

Sam projekat Croaton 1100 realizira se u suradnji sa Karmelom Sv. Ilije, Eko Selom Grabovica, … a ima ima za cilj da do Velikog jubileja od Buškog kraja stvorori prepoznatljivu turističku destinaciju, o čemu je detaljnije napisano u „Deklaraciji“.

Kolak pritom poziva sve ljude podrijetlom iz buškoblatskog kraja, ma gdje god živili i radili, da se uključe u projekt i zajedno s ostalima kreiraju i realiziraju započete projekte.

U nastavku pročitajte tekst „Deklaracije o stanju, očuvanju i revitalizaciji buškoblatskog kraja“ koju objavljujemo u cijelosti

Živalj koji nastanjuje područje okoline Buškog jezera u općini Tomislavgrad i Livno (Bosna i Hercegovina), organiziran po mjesnim zajednicama i župama (Rašeljke, Vinica, Grabovica, Prisoje i Podhum), obilježen je teškim i radosnim iskustvima svoje povijesti.

Riječ je o kraju velike povijesti koja se od ilirskih, rimskih, srednjovjekovnih i današnji vremena događala ovdje: brojne gromile i tragovi ilirske kulture, ostaci putova i utvrda rimskoga vremena, pokazatelji rane srednjovjekovne hrvatske državnosti vezane uz Duvanjski sabor, kralja Tomislava te rana crkvena povijest obilježena mnogim „stazama hodočasnika“, kapelicama i ostatcima ranokršćanskih bazilika i života Crkve.

Tijekom duge povijest Buškoblatskog kraja događali su se ovdje mnogi susreti vjera i kultura: bilo je konflikata i borbe za njegovo očuvanje. U svemu tome izdržao je kraj i čovjek i ostao je ovdje.

Navodimo podatak da je samo u prošla tri rata ovaj kraj dao preko 2000 svojih sinova koji su nepoštedno izložili sebe da mi imamo drugačiju i bolju budućnost.

Politički odnos jugoslavenskog režima ovaj kraj je tretirao kao „neprijateljsko leglo“ te je prema njemu provodio i takve postupke: zapostavljanje infrastruktura, oskudnost kolektivne izobrazbe, interesna i ideološka prenamjena prirodnih resursa (tako je potapanjem Buškog Blata u korist Elektroprivrede Dalmacija – danas HEP – što prisilom što mizernom naknadom iseljeno oko 5000 ljudi i time je zadan smrti udarac življu i budućnosti kraja), potom progoni, maltretiranja i zatvaranja ljudi unaprijed osumnjičenih i prokazanih kao „neprijatelja države“ čime se spriječavao bilo kakav udio domaćeg življa u političkom životu kraja,  raspirivanje međunacionalne mržnje i međusobnog sumnjičenja, diskriminacija po pitanju vjere, kulture i nacionalnog identiteta. Plod ovakvog odnosa: prepolovljenost stanovništva i materijalno siromaštvo. Ovim želimo skrenuti pozornost današnjoj društveno političkoj javnosti svih razina na obvezu reparacije zla učinjenog u ime društva onoga vremena s kobnim posljedicama koje su danas aktualne.

Ipak, svjedočimo da negativna strana te duge povijesti u ovom času doseže svoj vrhunac u višestrukoj pojavi bezizlaznosti, a osobito u odlasku aktivnog stanovništva čime je na pomolu prijetnja o kraju „ljudske pustoši“.

Stoga, potpisnici ove Deklaracije, stanovnici ovoga kraja, ljudi raznih akademskih stupnjeva, poziva, odgovornosti i zanimanja, kao i oni čija se imena ne nalaze ovdje,  osjećamo odgovornost za budućnost ove „grude“ i zato progovaramo o njezinom nimalo vedrom stanju, a osobito o mogućoj perspektivi njezinog očuvanja i revitalizacije.

Nikako ne smijemo i ne želimo podcijeniti nastojanje i napor odgovornih ljudi pripadajućih općina, kao i nekih ustanova i pojedinaca  izvan granica referentnih općina, glede onoga što je već učinjeno na području revitalizacije kraja: iznad svega navodimo ostvarenje projekta Hrvatske Karmelske Provincije iz Zagreba  o izgradnji Samostana-Duhovnog centra „Karmel Svetog Ilije“ koji predstavlja okosnicu u temeljima nade željene revitalizacije. Na ovo ostvarenje nadovezujemo i projekt „Eko-Sela – Grabovica“ koji svojim postojanjem govori nda je moguće i u tom kraju uspješno polsovati. Nastojanjem općinskih vlasti poboljšanja je komunikacijaska infrastruktura: putovi i telekomunikacijski sustavi, itd.

Ipak ostaje najžalosnija konstatacija ovoga časa, da je objktivno stanje Buškog kraja takve je naravi da ga upravo oskudna prisutnost aktivno spsobnog življa dovodi u realno stanje ljudske pustoši.

Objektivni uvjeti koji bi mogli omogućiti novu nadu povezani su s priodnim blagodatima kraja, ali i s aktivnim naporima određenih ljudi koji putem ustanova ili individualnih inicijativa pokušavaju pridonijeti produžetku života ovoga kraja.

Svoj pozitivni pristup temeljimo na postojećim prostornim  i biološkim  potencijalima potencijalima, gospodarskim i društveno-moralnim mogućnostima, vodeći ipak računa o upornosti i karakteru čovjeka ovoga podneblja koji je usprkos svemu ostao.

Uvjereni smo kako barem nekoliko slijedećih objektivnih pokazatelja predstavlja mogućnost utemeljenja nade u pozitivniju budućnost kraja:

Povijesno pluralni sastav stanovništva (Hrvati, Bošnjaci, Srbi) sa sređenim međunacionalnim i međuljudskim odnosima te slobodom razvoja vlastitog identiteta na području kulture, vjere i nacije, veliko su jamstvo života sretne budućnosti: važnost ljudskog subjekta.

Vrlo kvalitetna suradnja dviju susjednih država koje se znantno dodiruju upravo na području ovoga kraja (Hrvatska i Bosna i Hercegovina: dva međunarodna granična prijelaza), predstavlja odgovoran odnos prema zaštiti  i promicanju ljudskih prava kao i očuvanju dostojanstva dviju susjednih država: važnost kvaltetnih cjelokupnih odnosa.

S aspekta prostorno-biološkog potencijala, izdvajamo impresivno hidro akumulacijsko Buško jezero s potencijalom ne samo zbog energetskog učinka, nego i bogatog ribljeg fundusa kao i turističkog izazova: predstavlja pravi izazov za budućnost kraja:

Visinski položaj kraja s okolnim pitomim krajolikom i planinama, bogatim blagom biljnog i životinjskog svijeta, izazov je mnogim oblicima ljudskog interesa, osobito turističko-rekreativne naravi;

Dobra infrastrukturna prometna povezanost s Republikom Hrvatskom (državna cesta Split-Tomislavgrad s graničnim prijelazom Kamensko i Aržano te regionalna cesta Split-Livno), vodovodna mreža, ogromne količine vjetra s mogućnošću instalacija vjetroelektrana s primjerenim kapacitetom apsorpcije proizvedene energije preko trafostanice-Zidine, rijeke ponornice i njihova energetska i turističa mogućnost, ogromne visoravni pogodne za uzgoj stočarstva, bogatsvo flore i faune, predstavljaju objektivni izazov proizvodnog i rekreacijskog karaktera;

Sve ovo blago, ukoliko se ne iskoristi u korist oživljavanja kraja i revitalizaciju autohtonog stanovništva stvaranjem povoljnih gospodarskih uvjeta za razvoj života, lako može postati „plijenom“ bolesnih „apetita“, danas manje prihvatljivih za budućnost kraja te nimalo bezopasnih za narušavanje sklada  domicilnog stanovništva, ali i sigurnosnih i domoljubnih odnosa pograničnog življa dviju država ovoga kraja.

Ovo malo što smo naveli, kao i ono što je svima evidentno, upućuje živalj ovoga kraja (svojim većim dijelom s dvojnim državljanstvom) da putem ove Deklaracije uputi javni apel svim relevantnim društveno-političkim i crkvenim čimbenicima Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske: državnim, federalnim, županijskim i općinskim instancama (BiH: Sarajevo, Mostar, Livno, Tomislavgrad; Republika Hrvatska: Uredu Predsjednice RH, Hrvatskom saboru, Vladi RH), ali i krovnim ustanovama crkvene stvarnosti u obadvije države (BiH: Biskupskoj Konferenciji BiH; HR: Hrvatskoj Biskupskoj Konferenciji te Redovničkim Konferencijama obiju zemalja) kao i vodećim društvenim i gospodarskim ustanovama obiju zemalja s ciljem preuzimanja svoje, ali i kolektivne odgovornost za budućnost Buškog kraja.

Očekujemo od nadležnih društveno-političkih i crkvenih čimbenika, da svatko na području svoje nadležnosti, iskaže učinkovitu solidarnost s objektivnim stanjem kraja i njegovim mogućnostima. Ova solidarnost ne smije ostati na riječima: ona se mora pokazati na utemeljenim odlukama, prokretanju inicijativa, razumijevanju za inicijative koje se rađaju u okrilju kraja te doprinosom po konkretnim projektima za očuvanje i revitalizaciju kraja.

Mišljenja smo da bi ovoga časa trebalo aktivno podržati osobito slijedeće prijedloge i inicijative za njegovu revitalizaciju:

Izgradnja  „Turističko-Infrastrukturnog Puta“ oko cijelog Buškog jezera, od   strane HEP-a RH i Općina Tomislavgrad i Livno.

Ovaj višefunkcionalni objekt biti će:

– HEP-ov pristupni put objektu-jezeru,

– Infrastrukturna staza za sve buduće objekte.

– Turističko rekreacijska staza,

– Fizička granica između  gospodarskig zona (vodne i kopnene),

Od vitalnog interesa kraja svakako je projekt CROATON 1100  -turističko, kulturno, edukacijski centar,prvi segment je   Centar za posjetitelje  koji se realizira u suradnji sa udrugom Buga) ,  na lokalitetu Naklo – Buško jezero, općina Tomislavgrad.

Misija ovog centra je zajedno sa drugim sudionicima u skladu sa preporukama i zaključcima „Master plana“, uz već postojeće ustanove i društva koji promiču duhovne , kulturološke, ekološke i stvaralačke vrijednosti čovjeka i kraja (Karmel Svetog Ilije, Udruga Buga,Eko Selo Grabovica ,Delminijum d.d. i dr.) kreirati, pozicionirati i revitalizirati Prostor  kao prepoznatljivu turističku destinaciju BUŠKO JEZERO .

Na tom putu :

– educirati će se  lokalno stanovništvo potrebnim znanjima za život i  u  turističkom okružju.

-izraditi će se studije i mape važnih kulturno-povjesno-ekoloških lokaliteta.

-pomoći će se u revitalizaciji i transformaciji više od 1000 objekata(obiteljskih kuća i dr.) u turističke  i druge svrhe.-izgradit će se turistička infrastruktura i objekti.

-poduprijeti će se gospodarski projekti EKO PROIZVODNJE bazirani na korištenju: ribljeg, stočnog i   biljnog  fundusa.

Kao rezultat  zajedničkog rada u samom projektu otvorit će se više od 50 novih radnih mjesta, a razvojem turističko destinacijskog menagmenta i povezanih proizvoda u Bužanskom kraju posao/smisao života će naći će više od 200 ljudi/obitelji.

Uvjereni smo da sinergijskim radom svih nas možemo  revitalizirat prostor i stvoriti smisao  života u Buškom kraju. Zanemarivanjem i odbacivanjem pozitivnog razmišljanja rodit će smrt.Sve vas ponizno molimo, kao i one koji se prepoznaju kao faktori izgradnje, a da nisu navedeni u ovoj Deklaraciji, da nesebično poduprete i promičete nadu u život i opstanak ovdje. U tu svrhu Osnovano je i dioničko društvo kapitala „Delmimium d.d.“ koje svojim djelovanjem čini dobre korake kako u idejama tako i konkretnim projektima i inicijativama, ali i udruga građana „Buga“ koja okuplja entuzijaste vrijednosti ove „grude“. Svi imate mogućnost i kroz ove dvije ustanove postati sudionici pozitivne budućnosti ovoga kraja. Nadamo se i zahvaljujemo vam.

Žitelji Buškog jezera, ljeta Gospodnjeg 2018.

Predvođeni: Delminium d.d., Zidine, Tomislavgrad, direktor Vlado Kolak

Udruga Buga Grabovica, Tomislavgrad BiH, predsjednik Ivan Beljan