U Njemačkoj trošarine na duhanske proizvode među najnižima su u Europi, što je trn u oku Svjetske zdravstvene organizacije. Zato Njemačka nije dobro prošla u novom izvješću WHO-a o borbi protiv “epidemije duhana i nikotina”.
“Njemačka čini sve što može kako bi spasila živote učinkovitim i skupim zdravstvenim sustavom. Zapanjujuće je da je toliko života ugroženo zbog relativno slabe kontrole duhana”, rekao je za dpa Rüdiger Krech, direktor WHO-a za promicanje zdravlja, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Oko 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta koristi duhan, a procjenjuje se da osam milijuna svake godine umre od ovisnosti.
WHO preporučuje da trošarine čine najmanje 75 posto cijene duhanskih proizvoda. To se smatra najjačom mjerom za ograničavanje potrošnje.
Visina oporezivanja
Za Njemačku WHO navodi prosječnu razinu oporezivanja od 61,4 posto. Oko 40 zemalja diljem svijeta prelazi prag od 75 posto.
U europskoj regiji WHO-a, koja uključuje 53 zemlje, Njemačka se nalazi u donjoj četvrtini popisa s porezima, zajedno s Norveškom i Švicarskom.
Njemačka također nije uzorna ni u drugim mjerama vezanim uz duhan i nikotin. Programi podrške prestanku pušenja ne ispunjavaju očekivanja WHO-a, a zabrane oglašavanja nisu dovoljno stroge.
WHO navodi da su zabrane pušenja na javnim mjestima posebno neadekvatne.
WHO je zadovoljan Njemačkom samo u tri od sedam kategorija – redovito prikupljanje podataka o upotrebi duhana, zdravstvena upozorenja i kampanje u masovnim medijima protiv duhana.
Mjere WHO-a
Samo četiri zemlje u potpunosti su provele sve mjere koje preporučuje WHO – Brazil, Mauricijus, Nizozemska i Turska.
Osim Turske, navedene zemlje imaju manje ljudi koji svakodnevno puše nego Njemačka.
U Njemačkoj 16 posto odraslih puši svaki dan, u Nizozemskoj i Mauricijusu 13 posto, a u Brazilu devet posto. U Turskoj je ta brojka 26 posto.
WHO je također zabrinut zbog uređaja koji griju duhan i elektroničkih cigareta. E-cigarete ne sadrže duhan, ali u većini slučajeva isparavaju tekućine koje sadrže nikotin, što također izaziva ovisnost.
Još uvijek nema pouzdanih podataka o tome koliko ljudi koristi ove proizvode.
Zbog štetnih tvari koje sadrže, WHO preporučuje sveobuhvatnu zabranu proizvoda s okusima, jer su s okusima poput gumenih bombona ili šećerne vate posebno privlačni mladima.
Fenix-magazin/SIM/dpa
