Pozivajući se na dužnosnike Bijele kuće, Washington Post tvrdi da je prihvaćanje Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu od strane venezuelanske oporbene čelnice Marije Corine Machado bila ozbiljna pogreška koja ju je koštala podrške Donalda Trumpa.
Nakon američke vojne intervencije koja je dovela do uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, američki predsjednik Donald Trump navodno se distancirao od oporbene čelnice Marije Corine Machado zbog njezina prihvaćanja Nobelove nagrade za mir, prema izvorima bliskim Bijeloj kući koje citira Washington Post.
Dva dužnosnika bliska Bijeloj kući rekla su novinama da Trump Machadinu odluku o prihvaćanju Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, koju je Trump dugo tražio i za koju se javno zalagao, smatra ozbiljnom pogreškom koja ju je koštala njegove političke podrške.
SVRGNUTI VENEZUELANSKI PREDSJEDNIK: Maduro stigao na sud u New Yorku prvi put nakon uhićenja
Jedan dužnosnik citiran je kako je rekao da bi, da je Machado odbila nagradu zbog Trumpa, danas bila predsjednica Venezuele.
Machado je posvetio Nobelovu nagradu za mir Trumpu u listopadu 2025., pohvalivši njegovu snažnu podršku oporbenom pokretu u Venezueli i istaknuvši njegovu ulogu u pritisku na Madurovu vladu.
Trump je, kada su ga pitali o Machadinim izgledima kao nacionalnoj vođi, odgovorio omalovažavajućim tonom.
“Mislim da bi joj bilo vrlo teško biti vođa. Nema podršku unutar zemlje niti poštovanje unutar nje. Vrlo je draga žena, ali nema poštovanja”, rekao je.
Nobelov odbor dodijelio je Machado Nobelovu nagradu za mir za 2025. za njezine napore u obrani demokratskih prava i promicanju mirnog prijelaza s autoritarne vlasti na demokraciju u Venezueli.
Unatoč izvješćima američkih medija koja povezuju Trumpovo distanciranje od Machada s odlukom o dodjeli, čini se da je pristup Washingtona Venezueli usmjeren na upravljanje kontroliranom političkom tranzicijom, a ne na podršku jednoj oporbenoj osobi.
Državni tajnik Marco Rubio, govoreći na nedavnom brifingu State Departmenta o politici prema Venezueli, rekao je da se američko sudjelovanje usredotočuje na upravljanje politikom, a ne na izravno upravljanje zemljom, a istovremeno se bavi trenutnim stvarnostima na terenu, uključujući suradnju s privremenim vlastima usklađenim s američkim interesima.
Ured za poslove zapadne hemisfere State Departmenta dao je prioritet predvidljivim partnerstvima s elementima venezuelskog političkog i vojnog establišmenta koji bi mogli olakšati uredan prijenos vlasti, umjesto da se oslanja isključivo na oporbene vođe čija domaća podrška ostaje izazvana u postintervencijskom okruženju.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
