Pod geslom “Vukovar-mjesto posebnog pijeteta” u petak se obilježava 25. obljetnica bitke za Vukovar i okupacije tog grada, a središnji događaj je tradicionalna Kolona sjećanja kojom se odaje počast svim žrtvama Vukovara, a u kojoj sudjeluju brojni branitelji i gosti te državni vrh.
Tromjesečni otpor branitelja Vukovara agresorskoj JNA i srpskim paravojnim jedinicama prestao je 18. studenog 1991. godine.
Bitka za Vukovar je, prema mišljenju vojnih stručnjaka, najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada koja je završena porazom branitelja, uz velike gubitke napadača, te velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva. U bitki je poginulo između 2900 i 3600 ljudi, branitelja i civila.
Kolona sjećanja
Deseci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske i inozemstva prolazi u petak Vukovarom u Koloni sjećanja od Bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, u hodnji dugoj 5,5 kilometara.
Velik broj ljudi nalazi se duž gradskih ulica, čekajući da se pridruže koloni koja je krenula iz dvorišta vukovarske olnice kroz Gundulićevu i Bolničku ulicu do Županijske, Strossmayerove i Ulice bana Jelačića, kojom će doći do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Brojni sudionici ogrnuti su hrvatskim državnim zastavama. Po transparentima koje nose vidi se da dolaze iz cijele Hrvatske, a velik broj njih došao je iz susjedne BiH.
Kolonu sjećanja predvode hrvatski branitelji te obitelji poginulih i nestalih branitelja, iza kojih hodaju pripadnici Oružanih snaga RH noseći 164 zastave svih ratnih postrojbi u RH.
“Čovjek ostane bez teksta. Naprosto naviru sjećanja na sve ono što je ovaj grad proživio i još uvijek proživljava. Vukovar kakav je sad ne može živjeti i od Vlade očekuje konkretnu pomoć”, kazao je zapovjednik obrane Vukovara 1991. Branko Borković, koji se u Koloni sjećanja nalazi sa suborcima.
Dok kolona prolazi ulicama grada, sa župne crkve Sv. Filipa i Jakova odzvanjaju zvona, a duž prometnica kroz koje kolona prolazi zapaljeno je na tisuće crvenih lampiona.
Grabar-Kitarović u Koloni sjećanja s kćeri “uplakane djevojčice u plavom kaputiću”
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Koloni sjećanja na žrtvu Vukovara u petak hoda držeći za ruku kćer Željke Jurić, Vukovarke koja je ostala u sjećanju kao uplakana djevojčica u plavom kaputiću u koloni prognanika koji nakon sloma obrane grada 1991. napuštaju Vukovar.
U Koloni sjećanja je i sama Željka Jurić Mitrović, koja u ruci nosi spomenuti plavi kaputić.
Među desecima tisuća ljudi koji u Vukovaru odaju počast žrtvi grada heroja je i Ruža Salopek s tri prijateljice, članice Udruge poginulih hrvatskih branitelja Primorsko-goranske županije.
Unatoč svojih 70 godina, Ruža hoda u Koloni sjećanja odajući počast poginulom sinu i još 206 poginulih branitelja iz te županije. “Hodamo za naše poginule i sve poginule u Domovinskom ratu”, rekla je novinarima.
Odmah iza njih ističe se čovjek s dalmatinskom kapom na glavi, a riječ je o Ivi Žeravici iz Drniša, čovjeku koji je oženio Mirjanu, kćer nestalog hrvatskog branitelja iz Vukovara. “Dolazimo odati počast i mom ocu i svim poginulima u obrani grada”, poručio je.
Petrov i Plenković: Gradu treba pomoći i osigurati gospodarski i socijalni boljitak
Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov i premijer Andrej Plenković u petak su u Vukovaru poručili kako je žrtva toga grada u Domovinskome ratu poticaj za djelovanje u budućnosti kako bi se njegovim stanovnicima ponudila pomoć i podrška te osigurao gospodarski i socijalni boljitak, a grad obnovio.
Petrov je u kratkoj izjavi novinarima rekao da se 18. studenoga 1991. godine nikad neće i ne smije zaboraviti. “Ljudima i gradu koji su proživjeli opsadu agresora trebamo ponuditi bezuvjetnu pomoć i podršku u zacjeljivanju rana koje i danas postoje u životima Vukovaraca”, dodao je.
Ističe kako se danas u “gradu heroju” odaje počast stradalima u tragediji koja se ne može izbrisati. “Ne mogu se izbrisati okrutno oduzeti životi stotine nedužnih i njima ćemo se danas pokloniti u gardu heroju. Ali, možemo ponuditi Vukovaru cjelovitu obnovu i pomoć da ponovno bude centar i mjesto sretnih obitelji”, naglasio je.
U tom smislu ističe da je obnova Vodotornja obnova simbola obrane. “Njime želimo poslati poruku da u nama ne stanuje mržnja, već samo volja da ponovno izgradimo blagostanje i mir”, poručio je predsjednik Sabora.
Premijer Plenković ističe da je 25. obljetnica od okupacije Vukovara i Dan sjećanja prigoda da se još jednom izrazi duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima, svima koji su dali život za Hrvatsku, za slobodu moderne Hrvatske.
“Da se uvijek prisjećamo njihove žrtve i da ovo jedinstvo Hrvatske koje vidimo u Vukovaru bude poticaj za djelovanje u budućnosti”, rekao je premijer.
Dodaje kako je upravo na tom tragu u četvrtak održana sjednica Vlade. “U suradnji s gradonačelnikom (Ivanom Penavom) i županom (Božom Galićem) nastojat ćemo da godine pred nama iskoristimo za gospodarski i socijalni boljitak svih stanovnika Vukovara, u europskom duhu, tolerantnom duhu i uz sjećanje i pijetet prema žrtvi Vukovara”, kazao je Plenković.
Medved: Hrvatski narod sjeća se žrtve Vukovara i strašnog genocida
“Cijeli hrvatski narod sjeća se danas žrtve Vukovara i odaje poštovanje žrtvama strašnog genocida, stradanja hrvatskog naroda u Vukovaru”, poručio je u petak ministar hrvatskih branitelja Tomislav Medved, hodajući u Koloni sjećanja na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
Istaknuo je kako je dolaskom gotovo 100 tisuća ljudi danas u Vukovar da bi se poklonili i odali poštivanje njegovoj žrtvi još jednom poslana poruka da i 25 godina poslije zločina, hrabrost i otpor Vukovaraca ostaju u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda.
“Na svima nama je da na idealizmu za koji su ljudi ginuli, gradimo moderno hrvatsko društvo, a Domovinski rat i stradalnici su temelj suverene Hrvatske i to hrvatski narod pamti”, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Među brojnim građanima kolonu čine i strani veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj, zatim predstavnici svećenstva, hrvatskih županija, gradova i općina, a uz brojne hrvatske zastave u koloni se vijore i zastave povijesnih vojnih postrojbi.
Vijenci na Memorijalnom groblju
U spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991. godine vijence podno središnjeg spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtvama iz Domovinskog rata položila su i svijeće zapalila državna i druga izaslanstva.
Počast poginulima u agresiji bivše JNA i srpskih parapostrojbi na Vukovar polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović uz koju su se nalazili supruga te sinovi poginulog generala Blage Zadre te Željka Jurić Mitrović sa kćeri.
U ime Hrvatskog sabora vijenac je položio predsjednik Božo Petrov, u ime Vlade premijer Andrej Plenković.
Počast poginulim braniteljima i civilima Vukovara odali su i vukovarski branitelji predvođeni posebnim zapovjednikom obrane Brankom Borkovićem te povjerenikom Vlade za Vukovar s početka 90- tih Marinom Vidićem Bilim.
Vijenac je položilo te svijeću zapalilo i izaslanstvo grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.
Nakon državnih, braniteljskog te izaslanstva grada Vukovara vijence su položila i brojna druga izaslanstva među kojima i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Galičem i predsjednikom Hrvatske zajednice županija Goran Paukom.
Molitvu na groblju za sve poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok će misu zadušnicu na groblju predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Po dolasku na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna izaslanstva položila su ruže na grob generala Blage Zadre koji je pokopan na tom groblju, a potom su ruže položene i uz svaki od 938 bijelih križeva kao simbol žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice otkrivene na tome mjestu.
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, su, po posljednjim podacima, pokopana 423 hrvatska branitelja, 310 civilnih žrtava rata, 163 umrla hrvatska ratna vojna invalida, dva umrla hrvatska branitelja te 57 članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja.
Iz masovne grobnice na Memorijalnom groblju 1998. ekshumirani su posmrtni ostaci 938 žrtava agresije na Vukovar, a na tom je mjestu postavljeno 938 bijelih mramornih križeva. Po podacima Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke”, još se traga za 291 nestalih Vukovaraca.
Vladina pomoć Vukovaru
Vlada je u četvrtak u Vukovaru održala sjednicu koja je gotovo u potpunosti bila posvećena Vukovaru i obilježavanju 25. obljetnice pada grada. Na njoj su potpisani razni sporazumi vezanih uz obnovu komunalne infrastrukture, a jedan od njih je i sufinanciranje obnove vukovarskog Vodotornja s 18 milijuna kuna.
Vlada je također osnovala Povjerenstvo za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta, čime bi se uvažila i potvrdila posebnost Vukovara u novijoj hrvatskoj povijesti. Odalo bi se priznanje podnesenim žrtvama stanovnika i branitelja Vukovara iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva na području vukovarskog Podunavlja tijekom Domovinskog rata, a ujedno bi se u budućnosti izbjegla bilo kakva politizacija koja dodatno opterećuje stradalnike i branitelje.
U subotu, 19. studenog, odaje se počast žrtvama Borova naselja, a u nedjelju, 20. studenog, prisjeća se žrtava srpskih koncentracijskih logora i žrtava masovne grobnice na Ovčari, mjestu gdje su 1996. ekshumirani posmrtni ostaci 200 osoba koje su nakon sloma obrane Vukovara pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba odveli iz vukovarske bolnice i pogubili na Ovčari.
Fenix-magazin/IM/Hina
