Kosovo neće težiti članstvu u Ujedinjenim narodima bez eksplicitne suglasnosti svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – Francuske, Britanije, SAD-a, Rusije i Kine – objavili su u nedjelju navečer beogradski mediji, pozivajući se na diplomate koji rade na “roadmapu” za primjenu europskog plana za Kosovo.
Portal beogradskog lista “Nova” objavio je da se to navodi u dokumentu koji su sastavili diplomati koje pripremaju vremenski raspored za implementiranje prijedloga europskog sporazuma o Kosovu, s kojim su se 27. veljače u Bruxellesu, kako je objavio šef eurodiplomacije Joseph Borrell, suglasili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti.
Čelnici Srbije i Kosova podržali su prijedlog EU-a za normalizaciju međusobnih odnosa i izrazili spremnost da počnu s njegovom provedbom, objavio je Borrell, koji je s posebnim predstavnikom EU-a za dijalog dviju strana bio domaćin Vučiću i Kurtiju.
Dokumentom koji su sastavili diplomati “pokušava se naći rješenje za protivljenje Srbije da se suglasi s prijemom Kosova u sve međunarodne organizacije, dakle i u UN, a što se tumači kao neformalno priznanje nezavisnosti”, navodi “Nova”.
Time se istodobno priznaje važnost Rusije i Kine kao geopolitičkih igrača i stalnih članica VS UN-a, a simbolična je gesta prema Moskvi i Pekingu koje drže stranu Srbiji, ne priznajući Kosovo.
Suglasnost Srbije na prijem Kosova u sve međunarodne organizacije predviđena je točkom 4. prijedloga sporazuma EU-a, a upravo to je ključna zamjerka Beograda i “crvena linija” jer Srbija kategorički odbija priznati Kosovo i prihvatiti da dobije stolicu u UN-u.
U dokumentu pod nazivom “Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije – Provođenje člana 4”, čiji preslik objavljuje “Nova”, navodi se da je prijedlog inspiriran Osnovnim ugovorom o dvije Njemačke iz 1972., te da se ne radi o međusobnom priznavanju, već o mirnom suživotu i suradnji.
“Savezna Republika Njemačka nikada nije priznala Njemačku Demokratsku Republiku i obrnuto. Međutim, Temeljni ugovor iz 1972. omogućio je da dvije Njemačke prihvate realnost postojanja one druge. To je omogućilo i zapadnim zemljama da razviju odnose sa NDR. Ako Srbija i Kosovo nastave s odlučnošću da se pridruže Europskoj uniji, uskoro će doći do potpune normalizacije kroz međusobno priznavanje”, navedeno je u dokumetu koji treba biti dio “roadmapa” za primjenu europskog plana za Kosovo.
Naglašeno je da su “za sada suživot kroz suradnju i mirne odnose, bez obzira na razlike, jedino što međunarodna zajednica traži od Srbije i Kosova”.
U pogledu neslaganja dviju strana oko točke 4. europskog plana, konstatira se kako “srpske vlasti tvrde da to što se Srbija ne protivi članstvu Kosova u UN-u predstavlja kršenje osnovnog stava Srbije da ne prizna Kosovo kao suverenu i nezavisnu zemlju”.
Diplomati u pripremljenom dokumentu konstatiraju da je, po mišljenju službenog Beograda, “članstvo u UN-u isključivo za suverene i nezavisne države”, te da bi suglasnost Srbije podrazumijevala “indirektno priznanje”.
“To nije nužno slučaj”, navode u dokumentu diplomati ukazujući na primjere Ukrajine i Bjelorusije, te slučaj Izraela.
Dalje je istaknuto kako Srbija “treba biti svjesna svojih ograničenja” i da njezino protivljenje nije nužno prepreka za prijem Kosova u UN.
“Članstvo Kosova u UN-u ovisi isključivo o formalnoj suglasnosti pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN. Kosovo neće težiti članstvu u UN bez eksplicitne suglasnosti stalne petorke”, istaknuto je u dokumentu.
Na ovaj način, kako navode europski diplomati, priznaje se važnost Rusije i Kine “kao geopolitičkih igrača, a simbolična je gesta prema Moskvi i Pekingu”.
Autori dokumenta drže da se na taj način izlazi u susret “osjetljivosti Srbije u vezi sa članstvom Kosova u UN-u” i navode kako Kosovo ne dobiva ništa ako teži članstvu u UN-u bez izričitog pristanka stalne petorke VS-a.
U zaključku se navodi da Srbija svojim konstruktivnim pristupom stiče naklonost Zapada, ali i da može trpiti ozbiljne posljedice.
Vučić je poslije sastanka u Bruxellesu kategorički poručio da “ništa nije potpisao”, te da neće pristati na priznanje Kosova, niti na članstvo u UN-u niti implementirati te točke sporazuma, dok Kurti drži da je prijedlog europskog sporazuma “dobra polazna osnova”, ali da u središtu normalizacije mora biti uzajamno priznanje.
Novi sastanaka dvojice čelnika s Borrellom najavljen je za 18. ožujka u Sjevernoj Makedoniji, a očekuje se da će to biti dogovor o primjeni sporazuma i vremenskom rasporedu.
Prodaja oružja
Srbija nije prodala nijedan komad oružja i streljiva ni Ukrajini niti Rusiji, “čisti smo kao suza”, rekao je u nedjelju srbijanski predsjednik Srbije Aleksnandar Vučić u Dohi, gdje nazoči na međunarodnom skupu.
“Nismo prodali nijedan komad oružja ni streljiva, ni Rusiji ni Ukrajini. Imamo dozvoljene krajnje korisnike i samo njima izvozimo”, rekao je Vučić novinarima komentirajući tvrdnje da streljivo iz Srbije prekoTurske i još nekoliko zemalja završava na bojišnicama u Ukrajini.
Osvrnuvši se na tvrdnje da se streljivo proizvedeno u srpskim tvornicama izvozi preko Turske, kazao je da su ti izvozni poslovi dodatno zaštićeni obvezom da se ne može dalje izvoziti bez suglasnosti Srbije.
“Čisti smo kao suza”, ustvrdio je Vučić.
Krajem tjedna i srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je da od početka ruske invazije na Ukrajinu iz Srbije nije izvezeno oružje niti jednoj od strana u sukobu, što je bilo prvo službeno očitovanje nakon poruke Kremlja kako Moskva prati informacije o mogućnoj opskrbi Ukrajine srbijanskim streljivom.
Ovo je preozbiljno pitanje, uz ostalo i sa stajališta rusko-srpskih odnosa, a da bi se reagiralo potrebno je osloniti se na činjenice, citirala je ranije agencija Tanjug glasnogovornicu ruskog MVP-a Mariju Zaharovu, pozivajući se na rusku agenciju RIA Novosti.
“Srbija, a to mogu tvrditi jer moje ministarstvo daje dozvolu za izvoz, ne izvozi vojnu opremu ni u jednu zemlju za koju smatramo da bi bila problematična i sporna na bilo koji način”, rekao je u petak Dačić novinarima u ministarstvu.
On je naglasio da govori o “legalnim institucijama” koje mogu izvoziti oružje.
Pojedini ruski mediji su prethodno objavili da je 3500 raketa iz srpske vojne tvornice “Krušik” preko Turske i Slovačke tajno isporučeno oružanim snagama Ukrajine te da je riječ o raketama za raketne sustave “Grad”.
“Već smo zatražili od Beograda da se izjasni. Takve izjave ne treba davati ni putem medija, ni preko Telegrama, ni kroz curenje informacija, već putem službenog priopćenja stajališta srbijanske strane”, izjavila je Zaharova, po izvješću ruske agencije TASS.
Tvornica “Krušik” zanijekala je prodaju, a srbijanski ministar obrane Miloš Vučević rekao je, odgovarajući na pitanje zastupnika u parlamentu, da Srbija „apsolutno ne izvozi naoružanje ni za Ukrajinu, ni za Rusiju“.
Vučić je danas iz Dohe poručio da će Srbija i dalje razvijati svoju vojnu industriju i od nje zarađivati, ali držeći se međunarodnih zakona.
Najavio je ulaganja od oko 100 milijuna eura za povećanje kapaciteta i nove linije u vojno-obrambenoj industriji, poručivši i da će Srbija nastaviti proizvoditi oružje.
Fenix-magazin/MD/Hina
