Ruski napadi na ukrajinske civile i infrastrukturu ratni su zločini i čisti terorizam, istaknula je u srijedu u Strasbourgu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Ruski ciljani napadi na civilnu infrastrukturu, posebice na električnu mrežu, predstavljaju novo poglavlje u već dosad okrutnom ratu. To su ratni zločini. Ciljani napadi na civilnu infrastrukturu s jasnim ciljem da se ljude liši vode, struje i grijanja s dolaskom zime su čista teroristička djela”, rekla je von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Predsjednica Komisije sudjelovala je u raspravi u Europskom parlamentu na temu o predstojećem samitu čelnika EU-a, koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vodi rat protiv energetske opskrbe Europe, a ljudi su zabrinuti zbog inflacije, računa za energiju uoči zime.
“Najbolji odgovor na Putinove ucjene su europsko jedinstvo i solidarnost”, istaknula je von der Leyen.
Von der Leyen je upoznala zastupnike s prijedlozima za smanjenje cijena plina koje je Komisija objavila u utorak, a o kojima će se razgovarati na predstojećem samitu EU-a, a nakon toga ministri energetike na svom sastanku 25. listopada.
Komisija je predložila paket mjera koje predviđaju zajedničku kupnja plina, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na burzi plina, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom.
Komisija se nije odlučila na uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina i umjesto toga je predložila stvaranje nove referentne vrijednosti za određivanje cijena ukapljenog prirodnog plina, okvir za predlaganje mehanizma korekcije cijena kako bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na burzi plina te privremen okvir kako bi se spriječio ekstreman porast cijena na tržištima izvedenica.
Komisija je predložila reformu indeksa na nizozemskoj burzi plina, TTF, koji služi kao referentna vrijednost za Europu. Taj indeks uzima u obzir samo plin koji se dostavlja plinovodima, a njegova cijena je odletjela u nebo nakon prekida isporuke ruskog plina i ne uzima u obzir sve veći uvoz ukapljenog plina kojim se kompenzira ruski plin.
Komisija stoga želi stvoriti novi, komplementarni indeks do ožujka sljedeće godine, koji bi bolje održavao situaciju na tržištu plina, to jest sve veći udio ukapljenog plina, a kako bi se došlo do stabilnih i predvidljivih cijena za kupnju ukapljenog plina za punjenje skladišta plina za sljedeću sezonu 2023.
U međuvremenu dok se ne uspostavi novi indeks, Komisija predlaže novi privremeni mehanizam koji bi uveo dinamično ograničenje cijena na burzi TTF, što znači da bi se pri određivanju gornje cijene vodilo računa o cijenama u drugim dijelovima svijeta, kako proizvođači ne bi preusmjerili svoj plin prema drugim tržištima i ostavili Europu bez plina.
Taj bi mehanizam smanjio nestabilnost cijena, određivanjem gornjeg plafona cijena iznad koje transakcije ne bi bile dopuštene.
“Treba nam nova, referenta vrijednost za ukapljeni plin. Komisija će zajedno s europskim regulatorom razviti taj komplementarni indeks, ali za to treba vremena. Dakle, kao privremenu mjeru – ograničavamo cijene putem TTF-a”, rekla je von der Leyen.
Iako Komisija nije predložila ograničenje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, što se već primjenjuje u Španjolskoj i Portugalu, von der Leyen sada najavljuje da takav pristup treba razmotriti na razini EU-a.
“Plin također povećava cijene električne energije. I tu imamo iberski model, koji zaslužuje da ga razmotrimo na razini EU-a. Još ima pitanja na koja treba odgovoriti, ali želim prevrnuti svaki kamen u traženju rješenja”, rekla je von der Leyen.
Čini se da je do promjene stajališta Komisije doveo sve veći pritisak država članica da se ograniči cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije.
Prema nacrtu zaključaka za samit čelnika EU-a, koji se još uvijek može mijenjati, čelnici država članica pozvat će Komisiju da predloži “privremeni okvir za ograničenje cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije na razinu koja će pomoći smanjenju cijena električne energije”.
Pitanje je hoće li taj zaključak dobiti potporu svih država članica jer neke od njih se s tim ne slažu, poput Njemačke i Nizozemske, koje se pribojavaju da bi to moglo dovesti do povećanja potražnje za plinom.
Fenix-magazin/MMD/Hina
