Njemački birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, a prognoze pokazuju kako se demokršćani (CDU/CSU) vraćaju na vlast nakon više od tri godine u oporbi.
Demokršćanska Unija CDU/CSU na čelu s Friedrichom Merzom vodi u anketama s oko 30 posto, dvostruko više od oko 14 postotnih bodova koliko dobiva Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza. Međutim, malo je vjerojatno da će Merz osigurati apsolutnu većinu.
Prema posljednjoj anketi instituta Forsa, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) popela se na 21 posto, čime se učvrstila kao druga najjača politička snaga. No, AfD-u nema puta do vlasti jer su sve ostale stranke odbacile mogućnost koaliranja s njima.
Analitičari predviđaju da je najizglednija opcija koalicijska vlada između demokršćana i socijaldemokrata, no zbog velikog broja neodlučnih birača i složenog njemačkog izbornog sustava raspodjela mandata ostaje neizvjesna.
Prema istraživanju objavljenom u četvrtak, gotovo 27 posto birača još nije sigurno hoće li glasovati i za koga.
Tko ima pravo glasa?
Više od 59 milijuna njemačkih građana može glasovati, uključujući 2,3 milijuna onih koji prvi put glasuju. Biračko tijelo je pretežito starije – 42 posto birača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađih od 30 godina.
Više od sedam milijuna birača migrantskog je podrijetla, uključujući više od milijun njemačkih državljana turskog podrijetla.
Povijesno gledano, odaziv je veći među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog podrijetla glasuju rjeđe.
Na parlamentarnim izborima 2021. odaziv je bio 76,6 posto, dok je na europskim izborima 2024. pao na 64,8 posto.
Kako funkcionira njemački izborni sustav?
Njemački kancelar bira se neizravno – građani biraju parlament, a zatim parlament glasuje o novom kancelaru.
Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njezin kandidat postaje novi kancelar.
Njemačka koristi kombinirani izborni sustav u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim daju podršku političkoj stranci, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri izravna mandata da bi ušle u parlament, čime se sprječava fragmentacija Bundestaga.
Tko su glavni politički akteri?
Na ovim izvanrednim izborima sudjeluje 4.506 kandidata koji se bore za 630 mandata.
Zastupljenost žena je neznatno smanjena – među kandidatkinjama su 1.422 žene (32 posto), u odnosu na 33 posto u 2021. godini.
Od 29 stranaka koje se natječu za ulazak u Bundestag, samo ih je šest, prema anketama, koje bi mogle prijeći izborni praga od pet posto:
CDU/CSU (Kršćanski demokrati), SPD (Socijaldemokratska stranka), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati).
Nova ljevičarska populistička stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW) vrti se oko izbornog praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi Merzu otežati koaliranje.
Ako i FDP i BSW prijeđu prag, CDU/CSU će vjerojatno morati formirati trostranačku koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mjesta.
Tko bi mogao biti novi kancelar?
Prema anketi javnog servisa ZDF, demokršćanski kandidat Friedrich Merz ima znatno veću podršku od sadašnjeg kancelara Scholza.
Na pitanje koga bi voljeli vidjeti na mjestu kancelara, Merza je odabralo 32 posto ispitanika, a Scholza samo 18 posto. Kandidat Zelenih Robert Habeck dobio je potporu od 21 posto.
Kandidatkinja AfD-a Alice Weidel ima podršku 14 posto, dok je 15 posto ispitanika neodlučno.
Što nude kršćanski demokrati?
Friedrich Merz (69) je u središtu svoje ambiciozne kampanje stavio poboljšanje gospodarstva i suzbijanje masovne migracije.
Kako bi oživio najveće europsko gospodarstvo, predložio je poslovno orijentirane mjere: smanjenje poreza na dobit, osiguravanje pristupačne energije te osnivanje digitalnog ministarstva koje bi vodilo reindustrijalizaciju Njemačke kroz digitalizaciju.
Obećao je uspostaviti stalne granične kontrole sa susjednim državama kako bi značajno smanjio neregularne migracije, uz ubrzavanje procedura deportacije odbijenih tražilaca azila.
Merz je izjavio da će Sirijci i Afganistanci bez pravnog statusa, kao i migranti koji su počinili ozbiljne zločine u Njemačkoj, biti deportirani u matične zemlje.
Uglavnom uživa podršku muških birača, a bilježi slab rejting među biračima u istočnim njemačkim saveznim državama, gdje AfD ima najjaču bazu podrške.
Kakvu politiku vodi SPD?
Olaf Scholz je tijekom kampanje oštro kritizirao Merzovu populističku retoriku usmjerenu prema glasačima AfD-a, ističući da SPD nudi praktična rješenja za ekonomske i migracijske izazove.
Kako bi povratio povjerenje birača, 66-godišnji socijaldemokratski veteran osmislio je izborni program usmjeren na gospodarski rast i socijalnu pravdu.
Njegova ključna obećanja uključuju povećanje minimalne plaće na 15 eura po satu od 2026. godine, porezne olakšice za milijune radnika, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i snižavanje cijena energije.
Scholz je više puta upozorio birače na skretanje demokršćana udesno i mogućnost njihove postizborne suradnje s AfD-om.
U vanjskoj politici, Scholz je zauzeo uravnoteženo stajalište prema Ukrajini – podupirući njemačku pomoć, ali naglašavajući potrebu izbjegavanja izravnog vojnog uplitanja u sukob. I dalje je odlučan protiv isporuke projektila dugog dometa Taurus, koji bi mogli pogoditi ciljeve duboko unutar ruskog teritorija.
Posljednje ankete pokazuju veliko razočaranje birača prema SPD-u, koji se nadao ponoviti Scholzov iznenađujući preokret 2021., kada je osvojio 25,7 posto glasova unatoč tome što je samo nekoliko mjeseci prije izbora imao potporu od 15 posto.
Što Zeleni nude?
Kandidat Zelenih za kancelara Robert Habeck (55) pozicionirao se kao pragmatičan ekolog, fokusiran na ubrzanje njemačke energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima, uz očuvanje ekonomske stabilnosti.
Izborna platforma Zelenih, temelji se na ambicioznim ciljevima zaštite klime, uključujući postizanje 100 posto klimatski neutralne energije do 2035. i potpuno ukidanje korištenja ugljena do 2030.
Habeck se obvezao na velika ulaganja u zelene tehnologije tijekom sljedećeg desetljeća, s ciljem modernizacije industrije i infrastrukture te stvaranja održivih radnih mjesta
Kada su u pitanju socijalna pitanja, Zeleni se zalažu za daljnje povećanje minimalne plaće kako bi se kompenzirala inflacija iz prethodnih godina, zatvaranje zakonskih rupa u regulaciji najamnine, smanjenje troškova gradnje i osiguranje pristupačnog stanovanja. Oni također podržavaju humani pristup migraciji, sa strogim i reguliranim imigracijskim procedurama.
Prema posljednjim anketama, Zelene sada prihvaća osam posto, a prije pet godina 18 posto građana ocijenilo ih je “dobrima”, pokazalo je istraživanje Instituta za demokraciju Allensbach za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Kakvu politiku vodi AfD?
Kandidatkinja AfD-a za kancelarku Alice Weidel dobila je novi zamah zahvaljujući potpori američke administracije Donalda Trumpa i objavama na društvenim mrežama milijardera Elona Muska.
Prema posljednjim anketama, AfD je na putu da osvoji 21 posto glasova – što je povijesni rekord i više nego dvostruko veći od rezultata iz 2021. godine.
Tijekom kampanje, 46-godišnja Alice Weidel fokusirao se na migraciju i promovirao kontroverzni koncept “remigracije” – nejasan termin koji podrazumijeva masovne deportacije imigranata.
Stranka obećava ponovnu uspostavu graničnih kontrola, ukidanje socijalnih beneficija za izbjeglice i deportaciju odbijenih tražitelja azila u njihove matične zemlje.
Na unutarnjem planu, AfD se zalaže za preokret energetske tranzicije, proširenje kapaciteta elektrana na ugljen, reaktiviranje nuklearnih elektrana i okončanje, kako kažu, “klimatske histerije” Zelenih.
Kad je riječ o vanjskoj politici, stranka se zalaže za radikalnu transformaciju EU-a iz nadnacionalne institucije u labaviju “federaciju europskih naroda”. Također predlaže istupanje Njemačke iz Europske monetarne unije i uvođenje nacionalne valute.
Što se tiče NATO-a, AfD tvrdi da ostaje predan članstvu “sve dok se ne uspostavi neovisan i učinkovit europski vojni savez”. Protivi se vojnoj pomoći Ukrajini i traži ukidanje sankcija Rusiji.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
