Prije godinu i pol ukrajinske vlasti zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 građana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na teritoriju Ukrajine. Do danas Kijevu nisu dostavljene informacije o njihovom statusu, potvrđeno je Detektoru.
Dvanaest građana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na teritoriju Ukrajine, ali njihov identitet, niti informacije o njihovom boravištu nisu dostupne.
Državno tužiteljstvo Ukrajine potvrdilo je Detektoru 14. studenog da se radi o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za sudjelovanje u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacijama o tim osobama poslan je vlastima BiH prije više od godinu i pol, ali do danas nije dostavljen ukrajinskim tužiteljima, dodaje se u odgovoru.
U zločinima sudjelovalo 12 osoba iz BiH
„U sklopu istrage, u veljači 2024. godine, nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi s pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH koje su, prema istrazi, sudjelovale u zločinima na teritoriju Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih tvrtki“, navodi se u pisanom odgovoru Državnog odvjetništva Ukrajine Detektoru.
Dodaje se da su od vlasti BiH zatražili i detaljan pregled tih osoba, kao i dostavu kopija njihovih dokumenata.
Ukrajinsko tužiteljstvo navodi da ih je u listopadu 2024. Tužiteljstvo BiH obavijestilo da nije moguće izvršiti ovaj zahtjev, jer tih 12 osoba nije prisutno na svojim prijavljenim mjestima prebivališta.
„Do danas nije donesena nikakva odluka u vezi s obavještavanjem ovih građana. Predistražni postupak je u tijeku“, priopćilo je Državno odvjetništvo Ukrajine.
EUROPOL je prethodno objavio da su ovi državljani BiH dio skupine od 654 osobe osumnjičene da su počinile najteže ratne zločine na ukrajinskom tlu kao pripadnici ruskih paravojnih satnija Wagner i Redut. Ostale osobe su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbajdžana i Armenije.
Počinili razne vrste zločina
„Vjeruje se da su ove osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila“, navodi se u priopćenju EUROPOL-a o operaciji provedenoj s ukrajinskim i moldavskim vlastima.
Tijekom same operacije provedeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, a zaplijenjeno je vatreno i hladno oružje, streljivo, uniforme, oznake sa simbolima paravojnih organizacija, kao i elektronička oprema.
Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za sudjelovanje u borbenim operacijama podijeljena su s relevantnim zemljama, dodao je tada EUROPOL, a otkriveni su i detalji o obuci plaćenika. Ukrajinsko državno odvjetništvo u svom odgovoru Detektoru nije navelo imena osumnjičenika.
„Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mjesta za novačenje i obuku, mapirale zapovjedne centre i dokumentirale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove“, ranije je objasnio EUROPOL.
U sklopu operacije uhićeno je 11 ukrajinskih državljana, koji su optuženi za veleizdaju zbog pridruživanja paravojnim organizacijama.
Zabrana sudjelovanja na stranim bojištima
Nakon ove operacije, Državno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izjavilo je za Detektor da ih EUROPOL nije obavijestio o samoj operaciji, niti su građani dovedeni u vezu sa zločinima koji su predmet istrage.
„Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije kontaktirat će partnerske institucije EU, kako bi eventualno dobili informacije i saznanja o građanima BiH, te po potrebi pružili pomoć i podršku institucijama drugih zemalja“, navelo je Tužiteljstvo BiH u pisanom odgovoru u studenom 2025.
Kazneni zakon BiH zabranjuje sudjelovanje na stranim bojištima, pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama koje djeluju izvan BiH, te predviđa minimalnu kaznu od tri godine.
Zakon propisuje da će svatko tko organizira, upravlja, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili skupine s ciljem da se na bilo koji način pridruže stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje djeluju izvan teritorija Bosne i Hercegovine biti kažnjen petogodišnjom zatvorskom kaznom.
Gavrilo Stević je jedina osoba iz Bosne i Hercegovine koja je do sada optužena za ratne zločine u Ukrajini, a pred Državnim sudom oslobođen je optužbi.
Ovaj sud je donio niz presuda zbog odlaska u Siriju, izvještava BIRN BiH.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
