U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u petak uputila dva zakona iz sektora kulture – prijedlog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom te izmjene i dopune Zakona o audiovizualnim djelatnostima.
Prvim se zakonom precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za sjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.
Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Ključni segment predloženog zakona odnosi se na bolje uređenje sustava zaštite, kao i rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura i postupaka, dodala je.
Istaknula je i uređenje planova upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, kao i “veliki iskorak prema građanima” jer, kako je navela, kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem Ministarstva država. “Dakle, jako ćemo rasteretiti posebno u nekim sredinama koje su bogate kulturnom baštinom”, dodala je.
Izmjenama i dopunama zakona o audiovizualnim djelatnostima predlaže se povećanje sredstva za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela što će doprinijeti kvaliteti i stvoriti povoljne uvjete razvoja i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda na tržištu.
Izmjenama se, naime, uređuje pravo na financijske poticaje, razvoj proizvodnje audiovizualnih djela za neovisne proizvođače čime ćemo, rekla je ministrica, stvoriti jedan potencijal unutar kulturnog i kreativnog sektora da ulažu u nastavak proizvodnje, osigurati stabilnost takvih tvrtki, a radi se uglavnom o malim poduzećima.
Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu
U Saborsku proceduru Vlada je uputila i izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu (EU) kojima se uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u zakon uvrštavaju do sad izostavljeni stručni diplomski studiji.
Definiraju se i kompetencije prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućuje primjena znanja i vještina te samostalna primjena lijekova utvrđenih Pravilnikom o životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika.
Vlada je usvojila i nacionalni plan RH za provedbu Pakta o civilnoj Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP).
Pakt o civilnom ZSOP-u, koji su države članice Vijeća EU usvojili krajem svibnja prošle godine, određuje razvoj i jačanje civilnih sposobnosti i civilnih misija kako bi mogle brzo i učinkovito odgovoriti na postojeće i nove prijetnje i izazove, te ostvariti bolju suradnju s partnerima, a države članice dužne su izraditi Nacionalne planove za provedbu Pakta.
Nacionalni plan sadrži pregled i analizu trenutačnog stanja u odnosu na relevantne obveze te navodi daljnje aktivnosti, a ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da su to, između ostaloga, upućivanje većeg broja stručnjaka u civilne misije, unapređivanje osposobljavanja civilnih stručnjaka te potpora partnerima u suzbijanju hibridnih i kibernetičkih prijetnji.
Plan će ujedno poslužiti za razmjenu primjera najbolje prakse sa ostalim državama članica Unije, dodao je te naveo da je iz Hrvatske “trenutno sekundirano pet stručnjaka u civilne misije EU te se nadamo da će se taj broj bitno povećati”.
Fenix-magazin/MD/Hina
