Deseci tisuća stanova se deložiraju sveke godine u Njemačkoj. Općenito, brojke su nedavno neznatno pale. No trendovi nisu isti u svim njemačkim saveznim državama. Najviše deložacija je u NRW-u i Bavarskoj.
Prošle godine u Njemačkoj je deložirano više od 29.000 stanova. To je statistički rezultat kojeg je objavilo Ministarstvo pravosuđa u odgovoru na pitanje stranke Ljevice u Bundestagu, doznaje Njemačka tiskovna agencija (dpa) iz Berlina.
Najviše deložacija bilo je u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (8.656), a slijede Bavarska (3.432), Saska (2.667), Donja Saska (2.285), Hessen (1.915), Baden-Württemberg (1.751), Berlin ( 1,668) i Saska-Anhalt (1173), potom Brandenburg (1104), Rheinland-Pfalz (960), Hamburg (921), Mecklenburg-Zapadno Pomorje (873), Tiringija (855), Bremen (455) i Saarland (286). Dostupnih podataka za Schleswig-Holstein nije bilo.
U prošloj godini bilo je nešto više prisilnih deložacija iz stanova, točnije njih 30 731. Sveukupno, u 2021. godini iz stanova i poslovnih prostora zajedno je bilo oko 44 900 deložacija. Godinu dana ranije bilo je više od 51 tisuće deložacija.
Stručnjakinja stranke Ljevice za stambenu politiku, Caren Lay, istaknula je da je, suprotno općem trendu blagog pada, broj prisilnih deložacija u Bavarskoj značajno porastao (s prijašnjih 2.867 na 3.432). Biti izbačen iz stana često znači beskućništvo na trenutno skučenom tržištu nekretnina. “I jedna deložacija je previše”, rekla je Lay dodajući da “ako savezna vlada ne djeluje, više će ljudi izgubiti svoje stanove, domove i poslovne prostore”.
Svatko tko je upravo financijski preživio pandemiju korone, ne bi trebao biti izbačen tijekom energetske krize.
Političarka Ljevice je pozvala na “zimski paket za topao i siguran život”. Otkaz zbog poteškoća s plaćanjem mora biti isključen, a deložacije u beskućništvo zabranjene.
Fenix-magazin/SIM/dpa
