Vinko Čujić, osnivač prvog Hrvatskog kluba Croatia u Hamburgu, iz kojeg su kasnije proizišla sva udruženja s tim imenom, u razgovoru za Fenix Magazin govori o djelovanju toga kluba u Hamburgu, o svom radu za taj klub i Hrvatsku misiju u Hamburgu, djetinjstvu u Dalmaciji, o prvim koracima u Njemačkoj i njegovom stavu o političkoj i društvenoj situaciji u današnjoj Njemačkoj.
Čujić je rođen u selu Krivodolu, u Imotskoj krajini. Kao 15-godišnji dječak 1967. odlazi u Njemačku na zanat u Hamburgu, gdje mu je otac tada već punih deset godina radio na gradilištu, kao u ono vrijeme i mnogi Hrvatski iseljenici. U Hamburgu je prvo završio zanat, te upisuje Strojarski fakultet, stvara obitelj i od prošle godine živi kao sretni umirovljenik u Hamburgu.
S osmijehom na licu, Vinko nam priča kako pokojnoj majci odgajati ga nije uvijek bilo lako, te pokojnom ocu pisala pismo, traživši od njega ili da se vrati doma ili da ‘njega’ povede sa sobom u Njemačku. Pod ‘njim’ se odnosilo na Vinka. „To su bila teška i sasvim drukčija vremena. Živjeli smo na selu, nas četvero djece s majkom, bakom i djedom. Majka bi od rane zore radila u vinogradu, baka bi se brinula o nama, a dida bi radio što bi htio raditi. Naravno da bih ja, kao najstariji, imao veću odgovornosti od ostale djece.
FM: Vinko, Vi ste ono što bi Nijemci nazivali uzornim useljenikom „Vorbild-Migranten“. Je li to Vama u redu?
– Ja sam „Nijemac hrvatskog podrijetla“. Pojam „migrant“ je novijeg datuma i podrazumijeva da je Njemačka zemlja useljenika, tj. „Einwanderungsland“, što ja tako uopće ne vidim.
FM: Manjem broju ljudi je poznato da ste osnivač Hrvatskog kluba Croatia Hamburg gdje ste dugo bili prvi predsjednik. Kada je to bilo i kako je došlo to toga?
– Sredinom 80-tih godina osniva se Hrvatska kulturna zajednica (HKZ), koja je bila potpomognuta od starih struktura vlasti. Mi sma mi smo uz pomoć Hrvatske katoličke misije (HKM) Hamburg okupili sve Hrvate pod krovom „Croatije Hamburg“. Osnovali smo različite sekcije Croatije, od nogometne pa do ostalih sekcija među kojima je bila i šahovska. Sve ranije udruge, među kojima je bila i HKZ Hamburg smo stavili pod krov Croatije Hamburg.
FM: Koliko je članova bilo na početku, a kako je to danas?
– Imali smo nekoliko stotina članova i odmah na početku otkupili od jedne njemačke udruge malu kućicu, tako da smo imali vlastite prostorije koje smo stalno dograđivali i preuređivali, a gdje se i danas okupljaju naši članovi. Gledaju se utakmice, igra folklor i još mnoštvo različitih zbivanja. Sada nas je nešto preko stotinu članova, ali i dalje rastemo. Imamo nogometni klub, folklor, itd. Prije par godina sam se povukao pa je sada novi predsjednik mladi Ivica Perić.
Dar Hrvata Gradu Hamburgu
FM: U zadnjem izdanju Fenix Magazina objavili smo članak o važnosti Hamburga za Hrvatsko iseljeništvo. Podsjetili smo je samo iz hamburške luke preko 400.000 Hrvata krenulo u novi svijet. Zato postoji spomenik koji podsjeća na to. Koju ste Vi ulogu imali oko njegove izgradnje?
– Spomenik je poklon Hrvata Gradu Hamburgu koji tu žive, a povodom 800-godišnjice hamburške luke i u sjećanje na preko 400 tisuća Hrvata koji su preko hamburške luke otišli u Ameriku, Australiju, itd. To je bila moja ideja i ja sam pratio cijelo vrijeme izgradnju tog spomenika.
FM: Kako se došli na tu ideju?
– Ta ideja je bila sjajna prigoda kojom bi se mi, Hrvati, pokazali ostalima kao samostalna nacija. Ipak, nemojmo zaboraviti da je tada još bila Jugoslavija. Iskreno rečeno, naše djelovanje mnogima u Jugoslavenskom konzulatu nije odgovaralo i, naravno, također ni ostalima, kako ih ja nazivam, „jugovićima“.
FM: Znači, bilo je prepreka. Kakvih?
– Ne bih rekao da je bilo nekih direktnih prepreka, više suptilnih. No, uopće se nismo obazirali na to, što im je, naravno, smetalo. Znate, to je bio poklon od nas Hrvata Gradu Hamburgu, a ne takozvanih Jugoslavena. Ali nakon svega, Hrvatski spomenik dalje postoji i stoji u Hamburgu, a ta komunistička Jugoslavija više ne postoji, naravno, osim u glavama nekih jugonostalgičara i u povijesnim knjigama – Bogu hvala.
FM: Više od 30 godina član ste CDU-a, a kasnije i HDZ-a. Je li se što u tih 30 godina promijenilo u toj njemačkoj stranci i predstavlja li ona i dalje i kršćanske i konzervativne vrijednosti zbog kojih ste se Vi, kako ste sami rekli dok smo dogovarali razgovor, i učlanili u tu stranku?
– Današnja CDU me ni približno ne podsjeća na ondašnju CDU, niti predstavlja demokratske vrijednosti, a kamoli kršćanske. Sada je to više, rekao bih, neka mješavina zelenih utopista i komunističkog jednoumlja. Nije mi to drago priznati, no ja to tako vidim.
FM: Isto pitanja Vam postavljamo i kada je HDZ- u pitanju?
-Iako sam bio jedan od osnivača HDZ-a u Hamburgu, nisam se slagao sa kasnijem načinom rada te stranke u Njemačkoj. Iako nisam nikada službeno istupio iz te stranke, prestao sam plaćati članarinu nakon što su oni počeli osnivati paralelne udruge u Njemačkoj. Ja sam smatrao kako nove udruge nisu potrebne jer smo imali već postojeće koje su preuzeli novi ljudi i koje su mogle obavljati svoju zadaću na zbližavanju Hrvata.
Fenix-magazin/MD/Ivan Matić
Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA
