Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i banjalučki biskup Franjo Komarica potpisali su u petak Ugovor o projektu potpore obrazovnih aktivnosti i funkcioniranja Katoličkog školskog centra “Ivan Pavao II” u Bihaću, kojim mu je Vlada dodijelila jednokratnu pomoć u iznosu od 600.000 kuna.
Banjalučki biskup, mons. Franjo Komarica kazao je na potpisivanju ugovora u Banskim dvorima da u Katoličkom školskom centru “Ivan Pavao II” došli u “nemalo tjeskobnu situaciju” glede sadašnjeg i budućeg rada te istaknuo da su do sada katolički školski centri, prema općoj procjeni političara iz EU i SAD-a te domaćih političara i intelektualaca ocijenjeni kao izuzetno korisni projekti.
Dodao je da te škole pohađa velika većina bošnjačke, odnosno muslimanske populacije i traže mjesto više u toj školi te ustvrdio da te škole “očito nude nešto kvalitetno i uvažavaju svakog čovjeka, đaka i roditelja u njegovoj specifičnosti”.
“To je budućnost BiH i na kraju i Europe – jedinstvo različitosti. I zato je ova pomoć dragocjena pomoć hrvatske Vlade za promicanje onih vrijednosti na kojima počiva i hrvatska Vlada i populacija, ali i mi koji smo dio hrvatske populacije na području BiH gdje je naše zaduženje da konstruktivno doprinosimo pomirenju, liječenju rana, odnosno izgradnji jednog života dostojnog čovjeka za sve tamošnje stanovnike”, zaključio je Komarica.
Premijer Andrej Plenković koji je nazočio potpisivanju ugovora u Banskim dvorima, naveo je da je od učenika koji pohađaju Katolički školski centar “Ivan Pavao II” u Bihaću, 80 posto Bošnjaka.
“Ovo je poruka Hrvatske ne samo Hrvatima u BiH nego i Bošnjacima, osobito u Bihaću. Uz redovitu potporu koju dajemo Katoličkom školskom centru Ivan Merz u Banja Luci, ovo je komplementarna aktivnost da se ova važna obrazovna institucija dodatno pomogne da dobro funkcionira i osigura našu prisutnost – i obrazovnu i u kontekstu zajedničke sinergije i suradnje BiH i Hrvatske”, naglasio je.
Kazao je da Hrvatska ima dobre odnose i dobru volju razvijanja odnosa s BiH.
“Želimo da ti dobrosusjedski odnosi budu odnosi međusobnog uvažavanja i da rješavamo otvorene probleme, a da Hrvati budu ravnopravan, konstitutivan narod. To podrazumijeva da naše aktivnosti i kroz okvir razvojne pomoći i aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske budu vidljive, korisne i konkretne”, naglasio je premijer.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ustvrdio je da je ovo jasan i evidentan dokaz da Hrvatska kontinuirano vodi računa o svojim sunarodnjacima u BiH, a temelj toga su odredbe Zakona o razvojnoj i humanitarnoj pomoći u inozemstvu, zacrtane u Nacionalnoj strategiji razvojne pomoći od 2017. – 2021.
“Republici Hrvatskoj i sadašnjoj hrvatskoj Vladi je u interesu da Hrvati u BiH ostanu u svojim zavičajima, da žive, ostvaruju svoja prava po Daytonskom sporazumu i Ustavu, te nam je obveza štiti interese jednakopravnosti, pogotovo BiH u cjelini kao funkcionalne države s europskom perspektivom i Hrvatska je tu njezin najvjerniji i najočitiji podupiratelj”, naglasio je Grlić Radman.
Fenix-magazin/MD/Hina
