Leptiri lepršaju oko stoljećima starih maslinika u Vinciju, toskanskom selu u kojem je rođen Leonardo da Vinci. Ondje je renesansni majstor i izumitelj kao dijete počeo brusiti svoje talente.
I dok se mještani pripremaju za obilježavanje 500. godišnjice Leonardove smrti 2. svibnja, malo se toga promijenilo među vinogradima, livadama i rječicama koje se pojavljuju na njegovim slikama.
Autor Mone Lise i Posljednje večere među ostalim je crpio nadahnuće iz svojega skromnog seoskog odrastanja, smatraju stručnjaci.
“Krajobrazi, dojmovi, interesi koji su utjecali na Leonarda ostali su gotovo netaknuti”, kaže Roberta Barsanti, ravnateljica Leonardova muzeja u Vinciju.
“Iz njegove rodne kuće, nedaleko od sela, i danas možemo vidjeti pogled koji je narisao u ‘Pejzažu’, njegovom najranijem poznatom crtežu, iz kolovoza 1473. godine”, rekla je.
Leonardo je rođen 15. travnja 1452. iz nezakonite veze pisara i malodobne seljanke. Podigli su ga djed i ujak.
S njima dvojicom Leonardo je istraživao okolinu, proučavao i skicirao kukce, životinje, biljke i cvijeće.
Svijet prirode bio je bogat izvor ideja maštovitom izumitelju koji će ondje nacrtati uređaje koji će se izgraditi stoljećima kasnije – tenkove, teleskope, letjelice, ronilačku opremu.
Jezik seljaka
Leonardo je bio zadivljen mlinovima oko Vincija i raznim rječicama koje su ih hranile.
Toskanski majstor, koji se kao tinejdžer preselio u 30 kilometara udaljenu Firencu, proučavao je hidroenergiju i njezinu mehaničku primjenu što se vidi u mnogim njegovim crtežima.
Razvio je i strast za anatomiju, arhitekturu, glazbu, slikarstvo i kiparstvo.
Stručnjaci kažu da tempo života u Vinciju, čak i kolokvijalizmi njegovih stanovnika, odzvanjaju u njegovim djelima.
“Leonardo je odraz rodnoga kraja. U svoje je radove uključio mnoge njegove dijelove, počevši od jezika seljaka”, rekao je Nicola Baronti, predsjednik udruge “Vinci nel cuore” (Vinci u srcu)
“Kada opisuje svoje izume, koristi se jezikom seljaka iz Vincija. Neke je izraze čak učinio besmrtnima pa se i danas koriste u inženjerskom svijetu”, dodao je.
Skriveni potpis
Turisti koji posjete Vinci mogu šetati stazama kojima je Leonardo kročio pet stoljeća prije i zagledati se u iste brzace i vinograde.
Selo je dobilo ime po vrsti breze “vinchio”, čije su meke grančice seljaci koristili za vezivanje vinove loze.
Tipični toskanski čvorovi čest su motiv na umjetničkim djelima iz toga kraja.
“Te isprepletene vezice koje podsjećaju na pleter tipičan za Leonardovo rodno selo mogu se pronaći na mnogim njegovima slikama, uključujući i odjeću Mone Lise”, kaže Baronti, mjesni povjesničar.
To je majstorov skriveni potpis koji, kao da nam govori: ‘Otišao sam, istina, ali odavde potječem.
Fenix-magazin/MD/Hina
