“Razvoj znanosti neophodan je za budućnost i dobrobit ljudi te se ne smijemo bojati napretka, ali uvijek štiteći etička načela i pazeći na dostojanstvo svakog pojedinog čovjeka jer ljudi i ljudski životi nemaju cijenu i treba ih štiti uvijek i bez iznimke”, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir prilikom rasprave održane u Europskom parlamentu u Strasbourgu o pravilima građanskog prava o robotici.
Ona je dodala da je neosporno da su roboti budućnost te da će nam uvelike olakšati mnoge poslove i već sada to čine, no upozorila je da im zbog toga ne možemo dati pravni status osobe.
“Pravo proizlazi iz života, roboti su proizvod ljudskog uma i ljudskih ruku, ali su objekti – strojevi, a ne osobe, u njima nema života, roboti nemaju dušu i ne možemo im dati status elektroničke osobe. Ljude i robote ne možemo staviti na istu razinu”, tim je riječima Marijana Petir obrazložila zašto je s kolegama podnijela amandmane na izvješće o preporukama Europskoj komisiji o pravilima građanskog prava o robotici o kojemu ovoga tjedna raspravlja Europski parlament na svojoj plenarnoj sjednici.
Uz podršku 38 zastupnika iz pet političkih stranaka, Petir je zatražila brisanje članka izvješća koji traži „stvaranje posebnog dugoročnog pravnog statusa za robote kako bi barem najsofisticiraniji autonomni roboti mogli imati status elektroničkih osoba s odgovornošću ispravljanja štete koju su uzrokovali te moguća primjena statusa elektroničke osobe u slučajevima kad roboti donesu pametnu autonomnu odluku ili na neki drugi način neovisno međudjeluju s trećim stranama“.
Petir ovo smatra izuzetno zabrinjavajućim te pojašnjava kako je za svakog čovjeka koncept pravnog statusa povezan s pravima i dužnostima koji prirodno proizlaze iz njegovog ljudskog dostojanstva i stječe se samim rođenjem. „Čovjek je temelj za svaki pravni poredak“, govori Petir te dodaje da je ovaj prijedlog i pravno i etički problematičan, a sa čime se slažu i mnogi stručnjaci, te će imati posljedice na koncepte „prava“ i „obveza“ koji će biti prošireni na strojeve izjednačavajući njihovu vrijednost s ljudima.
Stvaranje pravnog statusa za robote, pojašnjava Petir, uzročno-posljedično bi značilo odricanje ili oslobađanje od odgovornosti njihovih proizvođača i/ili vlasnika. Ovo bi bio pravni presedan za koji nitko ne zna kako bi uopće bio ostvariv. „Roboti nisu i ne mogu biti jednakovrijedni i jednakopravni s ljudima”, zaključuje Petir.
U paketu amandmana koje je zastupnica Petir podnijela, a o kojima će se glasovati danas, Petir izražava potrebu za opreznim reguliranjem onoga što su hrvatski etičari nazvali «popravljanje» ili «poboljšavanje» čovjeka, a što je svjetskoj znanosti poznatije pod nazivom “human enhancement”. Radi se o terminu koji označava sve postupke kojima se mijenjaju ljudske osobine i sposobnosti, nekad i izvan onoga što je prirođeno ljudskoj vrsti.
Boljka ovog nevjerojatnog tehnološkog napretka je svakako zamjena ljudske radne snage robotima i gubitak mnogih radnih mjesta što je već u Kini i Japanu svakodnevnica. Tvornice u navedenim zemljama gotovo u potpunosti zamjenjuju svoju ljudsku radnu snagu onom robotskom povećavajući pritom efikasnost do preko 250% i znatno smanjujući postotak neispravnih proizvoda. Zastupnica Petir smatra kako je nužno početi s poduzimanjem aktivnih mjera za stvaranjem novih radnih mjesta kao i strukturalnim promjenama od obrazovanja do ulaganja u obuku za radnja mjesta budućnosti kako se ova tehnološka tranzicija ne bi dogodila na štetu velikog dijela građana.
„Ljudima treba ponuditi posao i pristojnu plaću za rad koji obavljaju kako bi mogli dostojanstveno živjeti umjesto bavljenja potencijalnim uvođenjem temeljnog prihoda radi poslova koje će u potpunosti zamijeniti roboti”, pojašnjava Petir.
