Žestoke reakcije iz domovine i iseljeništva na izjave o hrvatskom povlačenju tužbe za genocid protiv Srbije
Izjava potpredsjednice Vlade RH Vesne Pusić kako je Hrvatska spremna razgovarati o obostranom povlačenju tužbi za genocid, naišla je na žestoke reakcije u domovini i izvan nje. Hrvatska akademska zajednica – kralj Tomislav, koja okuplja znatan broj uglednih hrvatskih intelektualaca iz domovine i iseljeništva, izdala je priopćenje u kojem najoštrije osuđuje ovakvu izjavu. – U vrijeme kad je pravomoćnim presudama Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu Hrvatska oslobođena bilo kakve krivice za ratne zločine, a o genocidu da uopće i ne govorimo – gospođa Pusić u ime hrvatske Vlade i hrvatskog naroda ponovno izjednačava agresora i žrtvu. Agresora koji je brojnim presudama haaškog suda osuđen za ratne zločine, za kaznena djela protiv čovječnosti i sl. priprema se na razgovore o obostranom povlačenju tužbi za genocid, kao da obje tužbe (hrvatska i srpska) imaju podjednaku težinu i sadržaj u zlodjelima, navodi se u priopćenju. Slično je reagirala i Udruga Žene u Domovinskom ratu čija je predsjednica Marija Slišković otvorenim pismom pozvala ministricu Vesnu Pusić da zaštiti prava žena silovanih u agresiji Srbije i JNA na Hrvatsku. U ime svoje Udruge, traži da se protiv Srbije ne povlači tužba za genocid. -Ministrica Pusić svojom izjavom u drugi je plan stavila patnje ostalih ratnih žrtava i njihovo pravo na pravdu i obeštećenje, navodi u svom pismu Marija Slišković. U tom kontekstu, Žene u Domovinskom ratu pitaju ministricu na koji način ona štiti interese silovanih žena, “zašto je od svih stradanja u vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku važno jedino pitanje nestalih”, a zemlja koja je uništena i razorena, u kojoj su mnogi ubijeni, zatočeni, silovani i protjerani, a 400 djece ubijeno, nema pravo tražiti pravdu. S druge strane, predsjednik RH Ivo Josipović kazao je kako je na hrvatskoj vladi odluka je li racionalno povući tužbu za genocid protiv Srbije budući da su, kako on kaže, danas blizu ostvarenja ciljevi koji su postavljeni u doba podnošenja tužbe. Josipović je rekao kako je tužba nastala u vrijeme kad nije bilo nikakve suradnje među državama, kad Srbija nije surađivala s Haaškim sudom, a ni sama nije kažnjavala ratne zločince. Hrvatska je tada, kaže predsjednik Josipović, istaknula nekoliko zahtjeva među kojima su rješavanje sudbine nestalih osoba, povrat kulturnoga blaga i kažnjavanje zločina. Na najavu povlačenja međusobnih tužbi za genocid reagirao je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Razmišljanje o takvoj odluci loše je i kad je riječ o Vladi i kad je riječ o predsjedniku Republike, rekao je Karamarko koji smatrajući da još nije sazrelo vrijeme za to takve poteze. Karamarko pita je li se netko iz Srbije ispričao zbog svega i rekao “Bili smo agresori”. Ja nisam čuo riječ sa srpske strane da su bili agresori, kaže Karamarko. No, ima i onih koji podržavaju Vesnu Pusić. – Poruke koje su uputili Vučić i njegovi hrvatski sugovornici pokazuju da su dvije države voljne posvetiti se rješavanju otvorenih pitanja, kazao je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.
Ivana Mikulić
