Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.
Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.
Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.
Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.
Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.
Hrvatski član predsjedništa Dragan Čović je intervenirao i poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.
Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.
Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje, rekao Čović.
Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji. Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.
EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.
Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.
Fenix-magazin/SIM/Hina
