Mirovinska reforma njemačkog ministara rada Hubertusa Heila u fokusu je Bundestaga. Cilj je stabilizirati mirovine, ali kritike na novu reformu su sve glasnije. Tko će platiti dugoročni račun reforme?
Savezna vlada trenutno intenzivno radi na mirovinskoj politici. O paketu reformi koji je predstavio ministar rada Hubertus Heil po prvi put se raspravlja u Bundestagu. Cilj projekta je stabilizirati razinu mirovine koja bi nakon 45 godina staža trebala ostati na 48 posto neto plaće.
No, kritike planova su sve jače – i od oporbe i od neovisnih stručnjaka. Fokus rasprave posebno je na teretu budućih generacija.
Njemački mediji pišu kako ministar rada Hubertus Heil planira mirovinsku reformu kojom će se do 2035. stopa doprinosa povećati na 22,3 posto. Za radnike to znači manje neto bruto!
U prosjeku radnici bi trebali dobiti 800 eura manje neto godišnje, izračunali su njemački mediji.
Što zapravo znači reforma spasa i tko će dugoročno morati platiti?
Heilov mirovinski paket jedno je od središnjih obećanja SPD-a iz predizborne kampanje 2021.
Planirani zakon ima za cilj zadržati stabilne razine mirovina do 2039. godine, što je na prvi pogled dobra vijest za umirovljenike. No FDP, koalicijski partner SPD-a, u tome vidi znatne rizike.
Johannes Vogel, zamjenik čelnika FDP-a, izrazio je jasnu zabrinutost. Radnička srednja klasa nesrazmjerno je opterećena, kaže. Zahtijeva da se poboljša parlamentarna procedura.
Stopa doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje trebala bi porasti na 20 posto do 2028. godine, a čak na 22,3 posto do 2035. godine – što je dvostruko više nego što bi bilo potrebno prema sadašnjem zakonu, pišu njemački mediji.
Stručnjaci dižu uzbunu zbog mirovina
Nije samo FDP taj koji izražava zabrinutost. Na dugoročne učinke reforme upozoravaju i renomirani ekonomski stručnjaci i Ured za reviziju. Predsjednik Ureda za reviziju govori o “dramatičnim posljedicama” za proračun.
Prema analizi, visina mirovina mogla bi dugoročno ostati stabilna, ali bi troškovi eksplodirali.
Dodatna potrošnja mogla bi dosegnuti pola trilijuna eura do 2045. godine. Predsjednik poslodavaca Rainer Dulger stoga govori o “najskupljem društvenom projektu stoljeća”, izvještava novinska agencija AFP.
Kritike mirovinskog paketa: Stručnjaci upozoravaju na financijske posljedice
Generalni direktor udruge strojarstva VDMA Thilo Brodtmann također je kritizirao mirovinski paket, javljaju mediji. Daje “obećanja na račun suradnika”. Mladi i poslodavci njime bi trebali “rješavati probleme kojima se političari strateški ne bave”.
“Generacijski ugovor će biti raskinut ovom reformom”, upozorava financijski znanstvenik Bernd Raffelhüschen u Die Weltu. Također smatra da su gubitnici ove reforme posebno mlađi ljudi. Suočeni su s većim doprinosima i sve većim poreznim opterećenjem, a mirovine ne rastu jednakom brzinom.
Gubitnici mirovinske reforme: Mlađa generacija plaća račun
Prema ekonomistu, svi mlađi od 45 godina bit će jasni gubitnici novog mirovinskog plana. Mirovinski fond već se bori sa značajnim jazom u održivosti – jazom koji će se dodatno povećati demografskim promjenama.
Prema izračunima Raffelhüschena, jaz u održivosti povećat će se sa sadašnjih 87 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 127 posto ekonomske proizvodnje. “Usvajanje mirovinskog paketa II u sadašnjem obliku u Bundestagu bila bi velika pogreška na štetu budućih generacija”, upozorava Raffelhüschen.
Tko zapravo ima koristi od mirovinske reforme?
Dobitnici mirovinskog paketa su prije svega baby boomeri i današnja generacija umirovljenika. Za te će skupine idućih godina usklađivanje mirovina biti veće nego što bi to bio slučaj bez reforme.
Konkretno, to znači da svi stariji od 55 godina mogu očekivati znatno veće mirovine. Godine 2045. mirovine će u prosjeku biti više za šest posto, navodi Die Welt.
Tržište kapitala kao izvor nade? Ideja generacijskog kapitala
Koalicijskim sporazumom predviđeno je i da zakonska dob za odlazak u mirovinu ostaje 67 godina i da se neće povećavati. Time se zaposlenicima i budućim umirovljenicima želi pružiti pouzdana osnova za planiranje i osigurati nesmetan prijelaz u mirovinu.
Druga središnja komponenta mirovinske reforme je planirano državno kapitalno ulaganje. Ova ulaganja imaju za cilj ostvarivanje povrata u budućnosti koji će pomoći u financiranju isplata mirovina.
Takozvani proizvodni kapital namijenjen je usporavanju povećanja mirovinskih doprinosa čime se smanjuje financijsko opterećenje radnika.
Fenix-magazin/SČ
