Oko sedamdesetak župljana župe Svetog Antuna Padovanskog i Blažene Djevice Marije Kraljice mučenika iz Lasinje (Sisačka biskupija) predvođeni župnikom prečasnim vlč. Stjepanom Bradicom hodočastili su u subotu, 03. rujna 2016. u Srednjoeuropsko Marijansko svetište u Mariazell u Austriju.
Njima se je na hodočašću priključilo i dvadesetak župljana župe Svetih Anđela iz novozagrebačkog Savskog Gaja predvođeni župnikom vlč. Ivanom Topolnjakom. Svetu misu na milosnom Gospinom oltaru u velebnoj Gospinoj bazilici u 12 sati predvodio je vlč. Stjepan Bradica, a propovijedao je vlč. Ivan Topolnjak.
Nakon mise vlč. Bradica je s hrvatskim sakristanom u svetištu s oduševljenjem obišao bogatu riznicu bazilike. Najprije je vidio još uvijek dobro sačuvane velike zavjetne svijeće Hrvatske i Bosne i Hercegovine s Srednjoeuropskog katoličkog dana 2004. godine, zatim među mnogim zavjetnim svijećama, svijeću s hrvatskim grbom i likom Majke Božje Bistričke, te krunicu Sv. Ivana Pavla II. koju je on osobno darovao svetištu, zatim mnoge vrijedne kaleže, pokaznice, Habsburgove krune za Gospin kip, Marijinu odjeću …
Hrvatski sakristan u Mariazellskom svetištu rekao je vlč. Bradici kako bi bilo lijepo kada bi i u Hrvatskoj s vremenom zaživljela ideja s putujućom Mariazellskom Gospom koja već preko 40 godina putuje iz župe u župu gdje god žive Gradišćanski Hrvati. Svetište je spremno darovati kopiju originalnog kipa koji bi putovao iz godine u godinu župama lijepe naše domovine. Inače, ovim hodočašćem vlč. Bradica želio je osobno zahvaliti Gospi što je Božja providnost za vrijeme domovinskog rata providila da su Austrijski cisterciti iz Mehrerau-a darovali građu za izgradnju kapele u tadašnjem prognaničkom naselju u Pisarovini.
Mariazell nalazi se u gornjoj Štajerskoj, na 864 metara nadmorske visine. Ovo Marijansko svetište godišnje posjeti preko 700 tisuća hodočasnika. Udaljeno je oko 120 kilometara od Graza, 150 km od Beča, a oko 300 kilometara od Zagreba. U bazilici se nalazi čudotvorni Gospin kip od lipovog drveta, star preko 858 godina i visok 48 centimetara. Čuva se u kapeli (Gnadenkapelle) u sredini i unutar bazilike. Od samoga osnutka svetišta Mariazellska Gospa štuje se ujedno i kao Majka Slavenskih naroda, kojoj rado hodočaste Hrvati iz Austrije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mariazell je prema predaji utemeljen 21. prosinca 1157. godine. Opat iz benediktinskoga samostana St. Lambrecht tada je poslao monaha Magnusa u okolicu Mariazella, koja je bila u posjedu toga samostana. Taj monah trebao je postati dušobrižnikom ljudima koji su ondje boravili. On je sa sobom uzeo svoj Marijin kip, načinjen od lipova drveta, kojega je po dolasku položio na jedan panj. Tada je počeo oko njega graditi »ćeliju«, koja je trebala istodobno služiti kao kapelica i njegovo boravište. Marija i ćelija – njemački »Zelle« – dali su ime tome mjestu, Mariazell.
Spomenimo na kraju i to da je prečasni vlč. Stjepan Bradica rođen 30. kolovoza 1941. godine u Škaljevici, župa Vrhovac.Školovao se u Vrhovcu, na Šalati i kod salezijanaca u Zagrebu i Rijeci, teologiju je studirao u Zagrebu. Za svećenika je zaređen u Zagrebačkoj katedrali 25. lipnja 1972. godine. Cijelo je vrijeme svoga svećeništva na službi u župi Lasinja. Dekretom od 26. ožujka 2012. godine Sisački biskup imenovao ga je kanonikom Stolnog Kaptola Sv. Križa, a 10. rujna kanonikom kustosom. U Hrvatsku je prije nekoliko godina doveo klauzurne sestre Kćeri Srca Isusova.
Fenix/Francisko Pavljuk
